Abbey Lincoln – pjevačica, glumica, autorica tekstova, slikarica

Abbey Lincoln (pjevačica, glumica, autorica tekstova, slikarica, …. UMJETNICA) rođena je 6. kolovoza 1930. u Chicagu kao Anna Maria Wooldridge u obitelji u kojoj je njezina majka podizala 12 od desetoro preživjelih klinaca. S profesionalnim pjevanjem počela je 1951. u klubovima u Kaliforniji i na Havajima. 1956. uzima ime Abbey Lincoln i snima svoj prvi album Love Affair za koji je aranžmane napravio Benny Carter.

Između 1957. i 1959. snima nekoliko albuma s prestižnim imenima kao što su Max Roach (koji joj je bio suprug u to doba), Sonny Rollins, Wynston Kelly, Paul Chambers i Phily Joe Jones, kao pratećim glazbenicima. Kroz svoj brak sa Maxom Roachom upoznala je mnoge vodeće glazbenike, uključujući Theoloniusa Monka i Charlesa Mingusa. Pod njihovim utjecajem počinje istraživati širi raspon vokalnih tehnika, te koristiti bogatiji poetski stil, kao i kulturni i politički angažman u svojim pjesmama. Postaje snažan politički zagovornik rasne jednakosti što se odražava u stihovima, te energiji, drskosti, katkad i nasilnosti njenog vokalnog stila

Tijekom osamdesetih nastavlja s nastupima i turnejama, vrativši se toplom, nježnom stilu, karakterističnom za njenu ranu fazu.

1990. Abbey pristupa Polygramu i iznimno plodonosna suradnja sa producentom Jean-Philippe Allardom označava prekretnicu u njenoj karijeri. I ranije smatrana jednom od vodećih jazz vokalistica od strane istinskih poznavatelja, sada dopire do mnogo šire publike i postaje u pravom smislu riječi zvijezda najjačeg sjaja.

1991. snima “You Gotta Pay The Band” (Verve) sa Stan Getz-om, Hank Jones-om, Charlie Haden-om, Mark Johnson-om i Maxine Roach. Album je bio izuzetno uspješan – dospio je do 1. mjesta na Billboardovoj listi i bio nominiran za nagradu Grammy 1993. godine.

Vibrafonist i skladatelj Boško Petrović

Vibrafonist i skladatelj Boško Petrović (1935., Bjelovar) postao je na domaćoj i međunarodnoj glazbenoj sceni sinonimom za hrvatski jazz. Utemeljitelj je Zagrebačkog jazz kvarteta (1959.), vodećeg malog jazz sastava na prostoru bivše Jugoslavije, koji se fuzijom discipliniranog komornog muziciranja i izvornog, folklorom nadahnutog repertoara, u svojoj najpoznatijoj postavi (s Petrovićem, Miljenkom Prohaskom, Davor Kajfešom i Silvijem Glojnarićem) afirmirao kao europska vrijednost. Prijateljstvo s Johnom Lewisom, vođom glasovitog Modern Jazz Quarteta, presudno je utjecalo na Petrovićevo uvjerenje da se univerzalna obilježja jazz glazbe mogu prilagoditi etno obrascima podneblja u kojemu ona nastaje, o čemu svjedoče njegove klasične skladbe «With pain I was born», «Green mood», «Keka kolo» ili suradnja s Ružom Pospiš Baldani na albumu obrada međimurskih narodnih pjesama «Zvira voda».
U 60-im godinama svirao je u Plesnom orkestru RTV Zagreb, Zagrebačkom jazz kvartetu i kvintetu, a na početku 70-ih osniva novi sastav BP Convention kojega su članovi u prvom razdoblju bili vodeći glazbenici tadašnje zagrebačke rock scene (Vedran Božić, Ratko Divjak, Mario Mavrin, Brane Živković), a zatim instrumentalisti raznih generacija (Mavrin, Salih Sadiković, Krešimir Remeta, Damir Dičić). S gitaristom Dičićem usporedo je vodio i BP Convention Big Band. Sredinom 80-ih radio je u duetu s klaviristom Nevenom Frangešom.
Godine 1988. Boško Petrović u Zagrebu pokreće svoj BP Club u kojemu, ruku pod ruku s diskografskom produkcijom Jazzette, otvara novo kreativno poglavlje karijere. U posljednjem desetljeću najčešće nastupa s grupom BP Club All Stars i Triom Boška Petrovića.
Autor radijskih i TV emisija, organizator koncerata i festivala Zagrebački sajam jazza, Springtime Jazz Fever i Hrvatski jazz sabor, producent i pedagog, Boško Petrović najpostojaniji je hrvatski glasnogovornik jazza kao umjetnosti i životnog opredjeljenja.
Petrovićeva diskografija obuhvaća desetke izdanja, od prvih snimki s Kvartetom Boška Petrovića i članovima orkestra Quincyja Jonesa («The very beginning») te albuma Zagrebačkog jazz kvarteta (antologija na 4 CD-a «Zagrebački jazz kvartet: 40 godina 1959.-1999.») do suradnji s velikanima svjetske jazz scene kao što su Clark Terry, Ernie Willkins i Art Farmer («Stabilisation blues», «Blue sunset»), Joe Pass («Solo-duo-trio»), Buck Clayton i Joe Turner («Feel so fine»), Buddy de Franco («Baby Steps»), Kenny Drew, Orsted Pedersen i Alvin Queen («Meet us at the bar»). Posebne projekte objavio je sa Zagrebačkim solistima («Mistery of blues»), kvartetom Boilers («St. Miles Infirmary»), istočnoeuropskim («Nonconvertible All Stars: Swinging East») i kalifornijskim solistima jazza («To Zagreb With Love»), orkestrima Gerryja Mulligana i Olivera Nelsona («Swiss Suite»), klaviristima Davorom Kajfešom («Follow me») i Nevenom Frangešom («Sarabanda», «Moscow to L.A.») te s etno repertoarom («Ethnology»).
Gost najprestižnijih svjetskih jazz festivala (Montreux, Monterey), Boško Petrović za izvanredne je doprinose hrvatskom jazzu i promidžbi ideje jazza u Hrvatskoj do sada već nagraden, uz ostale, Vjesnikovom nagradom Josip Slavenski (1979.) i Nagradom grada Zagreba (1989.)

DIskografija:

Jazz Greetings from the East / Zagreb Jazz Quartet / Phillips SM 885416 TY
Animal Dance / Z.J.Q. / Atlantic 1402
With Pain I Was Born/ Z.J.Q. / Fontana 883900 JCY
Feel So Fine / with Buck Clayton&Big Joe Turner / Black Lion 246202
Zagreb Jazz Quartet in Concert / Jazzete BPCD 002
Zagreb 900-Jazz Gala / with John Lewis & Zagreb Solists / Jazzete BPCD 038
B.P. Convention Big Band-Blue Sunset / with Clark Terry, Art Farmer, Ernie Willkins, Gianni Basso, Albert Mangelsdorff / Jugoton LSY 63041
Stabilisation Blues / with Clark Terry / Jugoton LSY 66161
Swinging East / with Nonconvertible All Stars / MPS Saba 21 21282-3
Swiss Suite / with Oliver Nelson, Gato Barbieri. Eddie Clenhead Vinson, Stanley Cowell, Vic Gaskin, Pretty Purdie, Sonny Morgan, Nana Vasconcelos / Flying Dutchman PD 10149
To Zagreb With Love / with Bill Berry, Lannie Morgan, Bob Cooper, Jack Nimitz, Lou Levy, Monty Budwig, Lawrence Marable, Louis Conte / Jazzete BPCD 014
Joe Pass-Solo, Duo, Trio / Jazzete BPCD 005
Meet Us at the Bar / with Kenny Drew, N.H.O. Pedersen, Alvin Queen / Jazzete BPCD 006
What’s New / with Joe Pass & Strings / Jazzete BPCD 015
Night Flight / with Sal Nistico & B.P. Club All Stars / Jazzete BPCD 016
Baby Steps / with Buddy de Franco & Strings / Jazzete BPCD 024
Bosko Petrovic Quintet / with James Newton, Neven Franges, N.H.O. Pedersen, Alvin Queen / Jazzete BPCD 033
Trilogy / with B.P. Club All Stars & Zagreb Soloists / Jazzete BPCD 044

Afrokubanski jazz

Stil jazza nastao iz jazza i kubanske glazbe. Vrlo popularan pravac između 1945. i 1950. godine. Do spajanja ova dva pravca došlo je kada su se u New Yorku glazbenici porijeklom s Kube udružili s domaćim bebop sastavima. Dizzie Gillespie najpoznatiji je pokretač ovog pravca. S vremenom osim kubanske glazbe s jazzom se spojila i bossa nova, samba, mamba te drugi latinoamerički pravci. Najpoznatije pjesme ovog pravca su “Algo Bueno”, “Cubana be Cubana” i “Manteca”, a izvođači Stan Kenton i Herbie Mann

Chicago

U cjelokupnoj povijesti jazz glazbe grad Chicago je odigrao vrlo značajnu ulogu. Nakon što je u New Orleansu došlo do zabrane rada mnogih noćnih lokala, velika većina glazbenika preselila se u Chicago. Među njima bili su Loius Armstrong, Oliver King, Jimmie Noone, Kid Ory i drugi. Ovi su glazbenici počeli nastupati s manjim orkestrima u nekim lokalima kao što su Sunset Caffe ili Apex Club. Tijekom dvadesetih godina, u Chicagu je snimljen velik broj jazz ploča, a paralelno sa crnim glazbenicima koji su stigli iz New Orleansa rasla je i struja bijelih glazbenika privučenih jazzom. Tako se sredinom dvadesetih godina rodio tzv. “Chicago style”. Neki od predstavnika ovog pravca su: Bix Beiderbecke, Eddie Condon, Mezz Mezzrow, David Tough i drugi. Nakon 1930. godine veliki se broj jazz glazbenika preselio u New York. Osim “Chicago styla” u ovom je gradu rođen i boogie woogie.

Free jazz

Pravac koji se pojavio šezdesetih godina, dajući solistima potpunu slobodu improvizacije. Mnogi su u samim počecima napadali ovaj pravac, ne shvaćajući kako pjesma može trajati dvadesetak minuta, no free jazz se izborio za svoje mjesto pod jazz suncem. Po mnogima free jazz je revolucionaran pravac, koji glazbenike ni po čemu ne ograničava, već im daje otvorene ruke u svim smjerovima. Konzervativni glazbenici, kako se pokazalo kroz povijest, uvijek su napadali sve što je novo pa je tako bilo i sa ovim pravcem. Najznačajniji predstavnici su Albert Ayler, Archie Shepp, Donald Cherry, Carla Blay, Paul Bley, Ornette Coleman, Charlie Haden, John Coltrane.

Ragtime jazz

Klavirski stil koji je bio vrlo popularan početkom stoljeća. Jedan je od elemenata iz kojih je nastao jazz. Nastao je u američkoj državi Missouri ali melodijsko mu je porijeklo iz europske muzike. Najpoznatiji predstavnik ove glazbe je Scott Joplin sa svojom kompozicijom “Maple of rag”.