Fuzijom čak četiri vodena i letačka sporta - windsurfinga, wakeboardinga, surfinga i paraglidinga - pred nepunih desetak godina na pješčanim vjetrovitim plažama diljem svijeta svoja su mjesta zauzeli zaljubljenici u kitesurfing odnosno kiteboarding, po mnogima najekstremniji među vodenim sportovima. Ideja je zapravo jednostavna - kitesurfer stoji na maloj dasci s nogama u vezovima i koristi snagu zmaja visoko u zraku, koji ga vuče po površini vode. Tijelo surfera pritom je jedina veza između zmaja i daske, pa je potrebna velika vještina kako bi ih se istovremeno kontroliralo, točnije glisiralo daskom i pilotiralo zmajem. Naizgled jednostavan sport - u dahu je osvojio svijet, pa svjedoci kažu da je na karipskim plažama ove godine bilo više kitesurfera nego windsurfera, a nije zaobišao ni naše krajeve. Baš naprotiv. Zahvaljujući šačici entuzijasta razvijao se istovremeno kad i u ostatku svijeta.

Deset prvih godina  

Naš najveći promotor ovog sporta, Luka Baranović, ujedno vlasnik i urednik najvažnijeg domaćeg regionalnog web odredišta za zaljubljenike u kitesurfing, o počecima kaže: „Kod nas je sport krenuo paralelno kad i na svjetskoj sceni. Mala grupa koja je već koristila malene dječje i sportske zmajeve za vuču na rolama i skateboardima na Mreži je naišla na web site Wipika, odmah kupila zmajeve i bez ikakvih konkretnih informacija o tome kako pravilno svladati ovaj sport - krenula u avanturu zvanu kitesurfing. Na početku nam je bilo strahovito teško jer u trenutku kad smo se ovim sportom počeli baviti - širom svijeta bilo je svega nekoliko individualaca koji su tvrdili da se to može. Daske smo doslovno izmislili prepravljanjem velikih dasaka za surfanje. Kad se toga danas sjetim - istovremeno sam ponosan i zlovoljan jer smo si dozvoljavali svakakve opasne gluposti, ali uz silnu hrabrost i volju."

Iako je u svijetu ova sportska disciplina već neko vrijeme strahovito popularna, pa tako već ima i svoja dva Svjetska kupa, na ovoj strani plavog Jadrana natjecanja su donedavno bila mala i zapravo više kreirana kao zajedničko druženje.  

I mi plažu za trku imamo

Ove je godine po prvi put organizirano međunarodno kite natjecanje Red Bull Golden Jump u Bolu na otoku Braču. Natjecanje je kreirano kao wakestyle/freestyle natjecanje s jednim jedinstvenim iskorakom - dvije skakaonice za preskakanje Zlatnog rata. Natjecatelji su trikove koje inače izvode iznad mora morali „izvrtjeti" iznad plaže, a budući da je to bio jedan potpuno nov koncept natjecanja, dosad neviđen, mnoga svjetska imena spremno su prihvatila izazov. Svjetski prvak u 2006. i 2007. godini Sebastian Garat nije mnogo razmišljao o dolasku, a njegov sunarodnjak Bertrand Fleury, u svijetu poznat po agresivnoj vožnji i skokovima, podjednako se oduševio kad je čuo za natjecanje. Od ostalih natjecatelja bili su tu momci iz samog vrha Svjetskog kupa, među kojima Jualian Hosp (Austria) i Maciek Kozerski (Poljska), a nisu izostali ni show-rideri koji ne nastupaju u Svjetskom kupu nego na kvalitetnim i spektakularnim događanjima - Stefano Maselli (Italija), Lex Dekker (Nizozemska) i Marek Zach (Češka). Treći junior svijeta Boris Judin (Srbija) također je pokazao svoje umijeće, a regionalne nade u usponu Stefan Lukić i Siniša Pavlović iz Hrvatske, te Slovenci Miha Lenasi, Andraž Tuš i Igor Cimerman dali su sve od sebe kako bi se ravnopravno borili sa snažnom konkurencijom.

Luka Baranović naglašava da Red Bull Golden Jump predstavlja veliku prekretnicu jer se šira javnost sada upoznala s ovim sportom, te dodaje: „Snimke i fotografije jedinstvene su u svijetu jer nitko još nije napravio natjecanje u kojem se preskakala plaža". Ne treba niti govoriti da je ljepota Zlatnog rata učinila svoje, pa je cijeli događaj prošao u vrhunskom ozračju i svi su natjecatelji najavili svoj povratak i dogodine, a neki su se čak ponudili i pomoći. Što to znači za promociju Hrvatske u svijetu - jasno je svima!

Povijest kaže:

kitesurfing je sport koji je nastao krajem 90-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući francuskoj braći Brunu i Dominiqueu Legainoux koji su izmislili novu inačicu surf-sporta, te kroz vlastiti brend „Wipika" proizvodili opremu i promovirali ovaj sport. Pravi vjetar u leđa kitesurfing doživljava kada su njegov potencijal prepoznala legendarna imena windsurfinga, među kojima i Robby Naish, koji se aktivno uključio u njegov razvoj. A drugi „bum" ovaj sport doživljava kada su ga prepoznali wakeboarderi - oprema (daska) je slična, a umjesto čamca vuče ih zmaj. Wakeboarderi su uveli i novi stil vožnje, mnogo agresivniji, pa se počeo koristiti i novi naziv - kiteboarding. Danas je kite sport u ogromnom zamahu i svrstava se među najvažnije vodene sportove na svijetu. Postoji više smjerova ovog sporta: snowkite, wave, wakestyle, freestyle, speed...

Kiteboarding/Kitesurfing:

sport je koji predstavlja spoj mnogih drugih sportova: windsurfinga, wakeboarding, skatea, surfinga, pa čak i paraglidinga (zbog osnova krila i aerodinamike), ali i nekih drugih. Jednostavniji je od, primjerice, surfanja - jer eliminira najteži dio posla - pedlanje (plivanje na dasci do mjesta gdje se val počinje lomiti), čime se uštedi mnogo vremena i energije koja se mogla utrošiti na vožnju po valovima. Oprema koja se koristi vrlo je jednostavna i ne odveć skupa: zmaj površine 8-12 kvadrata, koji se drži na konopima duljine 25 metara. Površina zmaja ovisi o jačini vjetra i težini kitesurfera. Daska može biti slična dasci za surfanje ili snowboardu/wakeboardu (ovisno o tipu vožnje). Ostala oprema (neoprensko odijelo i trapez) vrlo su slični windsurferskoj opremi.

Klikom na Kitesurfing:  

ako se i sami želite okušati u ovom sportu, Luka Baranović preporučuje pohađanje tečajeva u kite školama. Na Jadranu postoji nekoliko škola koje su otvorene preko ljeta (Bol na otoku Braču, Nin, Pelješac...) - jer je tu koncentrirana većina kite-scene tijekom ljetnih mjeseci. Centri i škole za svladavanje ovog sporta među ostalim posjeduju specijaliziranu opremu na kojoj je mnogo lakše učiti jer je napravljena tako da doslovno oprašta početničke greške), „uči" se na ograđenim plažama na kojima se mogu dizati i spuštati zmajevi, a tu su, dakako, i brodovi za spašavanje.

Izvan ljetne sezone kompletna scena je poprilično nomadski raspoložena - ide se onamo gdje je prognoza najbolja. Svi su kiteri jako dobro upućeni u to gdje će za vikend biti najviše vjetra, a najčešće dogovori padaju preko foruma ili telefona.

Nekoliko ključnih regionalnih klikova: 

www.AdriaKite.com - Adriatic Kiteboarding (hrvatski a ujedno i najjači web u regiji)

www.kite-forum.com - slovenska kite-scena

www.freerider.hr - splitska kite-scena

www.wetshotkiteboarding.net - Srbija i Crna Gora

Top lista najboljih lokacija za kitesurfing na Jadranu

1. Dalmacija

Lokacija broj jedan je svakako Bol na otoku Braču jer je plaža velika i vjetar je idealan tijekom ljeta (maestral), no zbog kupača i gužve kite je na Zlatnom ratu zabranjen na vrhuncu turističke sezone. Kao zamjena postoji jedna manja plaža nedaleko od Zlatnog rata, s koje se može jednostavno startati. More ispred Zlatnog rata otvoreno je za kite cijele sezone, pa se može nesmetano uživati u jekom vjetru i moru bez mnogo valova. Uz Bol, može se voziti i na ostalim lokacijama na otoku Braču, ovisno o vjetru koji puše (Supetar za jugo, Povlja za buru, itd.). Split je super grad jer ima najveću plažu Žnjan, koja je idealna za jugo. Uz to postoje i mnoge druge lokacije u bližoj okolici za sve ostale vjetrove.

2. Istra

Istarski gradovi Pula i Medulin izvrsne su lokacije kada je na prognozi bura ili jugo. Tada se u Ližnjanu može uživati u valovima kojih se ne bi posramile ni mnogo zvučnije svjetske lokacije ili - kako ih kitesurferi zovu - spotovi. S druge pak strane oni koji vole wakestyle i freestyle (a manje valove) mogu iskoristiti lagune u kojima valova nema.

3. Zadar

Okolica grada Nina (točnije Ždrijac i Sabunike) prava su kite-zona. Ondje se vozi na buru i ljetne maestrale. Ali prava akcija počinje kada čujete da se maslenički i paški mostovi zatvaraju zbog bure za neke (ili sve!) kategorije vozila. Tada je tamo urnebesno dobro.

4. Međimurje

U zadnje vrijem aktualno je i Preloško jezero kod Čakovca jer je vrlo blizu Zagreba i pruža dobre uvjete vjetra. Najveća mu je prednost što je put do vode prekriven travnjakom, a ne oštrim stijenama kao na nekim mjestima na Jadranu.

(Ana Penović i Luka Baranović, Plan B 9)