Kada je Terry Semel, CEO Yahooa, u proljeće protekle godine ponudio milijardu dolara za Facebook, i kada je Mark Zuckerberg ponudu, nakon malo premišljanja, ljubazno odbio, umjesto pjesnika, osnivači društvenih mreža postali su čuđenje u svijetu. Pritisak je, pisao je Wired, na Zuckerberga bio velik - Yahoo je nakon slabijih poslovnih rezultata ponudu smanjio na 800 milijuna, zatim nakon dva mjeseca povećao ponovo na milijardu. To je uvjerilo Zuckerberga da Yahoo nije ozbiljan, nakon čega ih je konačno odbio, što je uzrokovalo šok i nevjericu u 2.0 svijetu. Kako su pisali u magazinu FastCompany, bila je to hrabra odluka, naročito ako pogledamo što se dogodilo nekima koji su odbili dobre ponude. Tako je Friendster odbio Googleovih 30 milijuna dolara 2002. godine, a sada su dio njihove OpenSocial platforme i nije da su na vrhuncu slave.

Rane godine

Zuckerberg (rođen 14. svibnja 1984) je počeo u mladim danima programirati, u toplini doma svog smještenog u Westchester Countyu u New Yorku, da bi 2003. godine svijetu predstavio plugin za Winamp, Synapse Media Player, koji je imao "socijalne" elemente, a koji je gradio playliste na temelju vaših slušačkih navika. Već je sam plugin bio uspjeh jer su ga nakon predstavljanja, zvale velike kompanije, poput Microsofta i AOL-a da za njih radi.

No ponude su bile loša – ono što bi smislio, rekli su, ostajalo bi u njihovom vlasništvu. Sve ih je redom odbio te kasnije upisao Harvard gdje mu je prvi projekt bio Coursematch, koji je omogućavao drugim studentima da vide koje predmete s kim pohađaju. Zbog drugog, Facemash.com na kojem su se mogle ocjenjivati slike studenata, završio pred Harvard University Administrative Boardom, koji ga je osudio zbog kršenja internet privatnosti, računalne sigurnosti i intelektualnog vlasništva. Optužen je za haking, a malo zatim, 4. veljače 2004. pokrenuo je Facebook (Thefacebook.com originalno) i uzeo godinu dana slobodno da bi u konačnici Harvard i napustio. U pokretanju Facebooka pomogli su mu cimeri Dustin Moskovitz i Chris Hughes; server je mjesečno koštao 85 dolara.

Investitori

Ubrzo su se preselili u Palo Alto, u blizinu Stanforda, gdje su susreli Seana Parkera, suosnivača Napstera, koji se također baš eto doselio u Palo Alto i nije imao gdje prespavati, pa su ga udomili. On ih je spojio s prvim investitorom, Peterom Thielom, suosnivačem PayPala, koji je uložio prvih pola milijuna dolara. "Nikada nismo imali para", prisjetio se Mark tih dana za FastCompany, "čak smo i auto kupili preko Craiglista". Godine 2005. dobili su dodatnih 12, 7 milijuna dolara, zaposlili su programere, a među njima je, trivie radi, bio i Steve Chen koji ih je kasnije napustio kako bi osnovao – YouTube. Danas, Facebook je najpopularnija svjetska društvena mreža (što ne znači da će i ostati) vrijedna, spomenusmo već, oko 15 milijardi dolara. Ipak, ostaje pitanje je li doista ideje i kod popalio od svojih kolega s Harvarda, kako tvrde i zbog čega su ga neki od njih tužili ili je jednostavno 2.0 genijalac. Srećom po nas i zahvaljujući brzom razvoju interneta, brzo ćemo saznati. (borja)