Pravna strana web startupa

Nevjernici su bili sumnjičavi sve do trenutka kada je Google odriješio kesu i platio nevjerojatnih 1,65 milijardi dolara za YouTube. Bila je to pobjeda web 2.0 koncepta i dokaz da se s dobrom idejom i realizacijom može dobro zaraditi. A da je Hrvatska puna entuzijasta s idejama za projekte koji se temelje na web 2.0 filozofiji, saznajemo gotovo svakodnevno, kako se koji od njih pojavljuje. Na Web.Start konferenciji, održanoj polovinom svibnja ove godine u Zagrebu, okupilo se dosta mladih poduzetnika, kao i onih koji tek žele pokrenuti posao na internetu, odnosno onih koji imaju ideju za pokretanje posla, ali ne znaju kako je ostvariti. Na toj su konferenciji imali prilike čuti koji su ključni elementi o kojima treba voditi računa prilikom pokretanja jednog projekta na internetu.

Novac kao motiv

A kakvi su projekti na internetu danas profitabilni? Dva su osnovna smjera u kojem se kreću i oba nose engleski naziv: e-commerce i user generated content.
Pojam e-commercea obuhvaća bilo kakav oblik trgovanja putem interneta u kojem posjetitelj plaća za proizvode ili usluge. User generated content ili UGC označava sav onaj sadržaj koji na nekoj web stranici ili servisu stvaraju korisnici. Naravno, takvi tipovi projekata nisu jedini profitabilni, ali u ovom trenutku imaju najviše potencijala.

Međutim, da biste pokrenuli kvalitetan projekt na internetu, niz je elemenata o kojima prije toga treba voditi računa. Pri tome nećemo pisati o ideji, dizajnu i hostingu, jer su to stvari individualnog izbora, već ćemo analizirati onaj "grozni" pravni dio priče, koji je izuzetno važan jer vas u budućnosti može spasiti od mogućih muka.

Lokalno - dobro, regionalno - bolje, a globalno - najbolje

Prvi korak pri pokretanju projekta na internetu jest odrediti kakvim se projektom želite baviti i koliki profit želite ostvarivati. Ako je riječ o "ozbiljnom" e-commerce projektu ili ako želite zarađivati klasičnim oglašavanjem na internetu, trebat ćete registrirati tvrtku i pobrinuti se za knjigovođu. Pri registraciji tvrtke obavezno u sudskom registru navedite da pružate "usluge informacijskog društva".

Također ćete trebati voditi računa o tržištu kojem se obraćate – ako ciljate isključivo na Hrvatsku, dovoljan vam je običan kunski račun na banci, a ako pak ciljate na regiju ili svijet, potrebno je da omogućite plaćanje strancima, prije svega kreditnim karticama. Srećom, danas postoji sve veći broj gotovih web shop aplikacija, kao i sustava plaćanja (T-Com Pay Way, na primjer), tako da je i taj dio priče relativno jednostavno riješiti.

Naravno, regionalni ili globalni projekt zahtijeva više pripremnog posla, ali ako želite ozbiljniju zaradu ili ako možda planirate u budućnosti svoj projekt prodati, napominjemo da su na Web.Start konferenciji potencijalni investitori i stručnjaci koji godinama prate i ulažu u domaće internetske projekte naglasili da je "lokalno dobro, regionalno bolje, a globalno najbolje".

Ako pak ciljate na manju ili povremenu zaradu od svojih stranica, prethodni odlomak možete zanemariti. Stranicu možete voditi kao fizička osoba i na njoj prikazivati oglase iz reklamnih sustava ili pokušati zaraditi implementirajući strane ili domaće affiliate programe.

Zakon o elektroničkoj trgovini

Najvažniji zakon koji morate proučiti i kojega se morate držati ako pokrećete e-commerce projekt jest Zakon o elektroničkoj trgovini, objavljen u Narodnim novinama broj 173 još 2003. godine (NN173/03). Zakon je kratak i jednostavan, ali ga nećemo cijeloga obraditi, nego ćemo se samo zadržati na njegovim najvažnijim elementima. Taj zakon navodi da je spomenuta usluga informacijskog društva zapravo usluga koja se uz naknadu pruža elektroničkim putem na individualni zahtjev korisnika, a posebno internetska prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživači te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podatke korisnika.

Najvažnija je odredba ovoga zakona ona koja regulira ugovore u elektroničkom obliku (oni ugovori što ih pravne i fizičke osobe u cijelosti ili djelomično sklapaju, šalju, primaju, raskidaju, otkazuju, pristupaju im i prikazuju ih elektroničkim putem, koristeći elektronička, optička ili slična sredstva, uključujući ali ne ograničavajući se na prijenos internetom), odnosno onaj trenutak kad je taj ugovor sklopljen. Zakon kaže da je ugovor u elektroničkom obliku sklopljen onoga trenutka kad ponuditelj primi elektroničku poruku koja sadrži izjavu ponuđenoga da prihvaća ponudu te dodaje da su ponuda i prihvat, kao i sva druga očitovanja volje poduzeta elektroničkim putem, primljena kada im osoba kojoj su upućena može pristupiti.
Cijeli Zakon o elektroničkoj trgovini prilično je kratak i jednostavan, tako da vam neće biti teško shvatiti njegove odredbe. Osim njega, zakoni koji bi vam mogli biti korisni i s kojima biste se trebali upoznati jesu Zakon o elektroničkoj ispravi (NN150/05) i Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/02).

User generated content

Pojam user generated content (UGC) označava, kao što mu i samo ime kaže, sadržaj koji kreiraju korisnici. Počeo se koristiti polovinom 2005. godine, u vrijeme kada su se moćnom blogu u borbi s tradicionalnim medijima pridružili podcast, videoservisi i slično, a posebno je postao popularan pojavom servisa poput YouTubea, ali i građanskog novinarstva. U ovom tipu internetskog projekta morate paziti i na neke druge elemente, ponajprije na autorska prava. Inače, za sve tipove projekata (i e-commerce i UGC) morate se maksimalno osigurati od eventualnih odgovornosti, postaviti stroge okvire ponašanja korisnika vašeg projekta (kroz uvjete korištenja - koje u čitanju gotovo uvijek preskačemo; uglavnom samo na njih pritisnemo mišem da se slažemo s njima), a morate voditi računa i o privatnosti podataka vaših registriranih korisnika.

Portali, projekti poput YouTubea, društvene mreže i niz drugih projekata u zadnje su vrijeme pod udarom udruga za zaštitu autorskih prava. U isto vrijeme svi surferi svjedoče koliko se po domaćim portalima i na drugim stranicama prenosi vijesti iz drugih medija. Obje ove situacije mogu nepripremljenog vlasnika projekta dovesti u nezgodan položaj.

Uvjeti korištenja

Rješenje potencijalnih problema sa zakonom predstavljaju kvalitetni uvjeti korištenja. U njima vi, kao vlasnik projekta, postavljate pravila igre po kojima se moraju ponašati vaši korisnici. Uvjete korištenja jednostavno je napisati – svaki vlasnik internetskog projekta može ih napisati sam, a ako nije siguran jesi li dobri, uvijek za savjet može konzultirati i pravnika. Važno je da pri registraciji korisnika zatražite potvrdu korisnika da je pročitao uvjete korištenja i da se s njima slaže.

Na samom početku uvjeta naznačite da se korištenjem bilo kojeg dijela vašeg projekta smatra da su korisnici upoznati s uvjetima korištenja projekta te da prihvaćaju da će ga koristiti na vlastitu odgovornost. Dodajte i da se ta pretpostavka smatra neoborivom (pravni termin je praesumptio juris et de jure), te ste se time riješili dobrog dijela odgovornosti. Da biste bili potpuno mirni, potrebno je dodati još nekoliko bitnih elemenata u uvjetima korištenja.

Ništa kontra zakona

Prvi od njih jest naglasiti kakvo je ponašanje i kakav sadržaj zabranjen. Stoga treba navesti da je zabranjen svaki sadržaj i ponašanje korisnika kojima se krše Ustav i zakoni Republike Hrvatske, međunarodne konvencije koje je Republika Hrvatska ratificirala, kaznenopravne ili građanskopravne norme, narušava ugled vašeg projekta, njegovog uredništva i ostalih korisnika. Naglasite da će takvi sadržaji odmah biti uklonjeni, a korisnik privremeno ili u slučaju težih i/ili ponovljenih kršenja trajno suspendiran od korištenja vašeg projekta i to bez posebnog upozorenja.

Time ste postavili prvu obrambenu liniju. Druga je takozvano ograničenje odgovornosti, kojim samim sebe ekskulpirate, tj. oslobađate krivnje za ono što rade korisnici vašeg projekta. Potrebno je naznačiti da korisnici unose sadržaj na vlastitu odgovornost te da isti ne odražava ni vaš osobni stav, kao vlasnika projekta, ni ostalih korisnika, te da se ni vi ne možete smatrati odgovornima za tuđi sadržaj. Naznačite i da vi, kao vlasnik projekta, ne snosite odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja uvjeta korištenja, ali da ne snosite odgovornost za eventualnu štetu nastalu ukidanjem korisničkog računa ili usluga.

Vijesti iz drugih medija

Naravno, bez obzira na sve ograde koje vam daju uvjeti korištenja, važno je da ih se i sami pridržavate. Dakle, ako vidite da korisnici vašeg projekta krše uvjete korištenja ili budete obaviješteni o istome, takav sadržaj odmah uklonite, a korisnika upozorite (u slučaju manjeg kršenja) ili, ako je kršenje težeg karaktera, privremeno mu ili trajno - prema osobnom nahođenju – onemogućite korištenje projekta.

Kad su u pitanju prenošenje vijesti i sadržaja iz drugih medija, ulazimo u područje koje zakonski nije kvalitetno regulirano. Naime, uvjeti korištenja koje propisuje većina online medija u Hrvatskoj, strogo će vam (za)braniti bilo kakvo prenošenje sadržaja, dok vam Zakon o autorskim pravima, kao i Zakon o medijima, pod određenim uvjetima to dopuštaju. Tako Zakon o autorskim pravima kaže da ne štiti "dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija" – dakle, možete ih koristiti, dok Zakon o medijima kaže da se sadržaji, uz navođenje izvora, mogu prenositi. Kad su u pitanju obične dnevne vijesti i neke lakše teme, to i nije takav problem, ali će kod većih tekstova i radova istraživačkog novinarstva to nekome vjerojatno i zasmetati. Teško je reći smijete li takve tekstove prenositi (njihove dijelove ili u cjelini) - jer su zakoni jednostavno nedorečeni. Kad je vaš projekt u pitanju preporučujemo da ga zaštitite Creative Commons licencom, kojom ćete svakome dati pravo da ga prenosi, ali uz navođenje izvora. Osim što ćete tako zaštititi svoj rad, imat ćete i dobru reklamu, jer će tako više posjetitelja doći do vašeg internetskog projekta.

Pravne odredbe koje smo naveli u ovom tekstu - ubrajaju se među one najvažnije koje je potrebno ispuniti da bi internetski projekt bio siguran, ali da biste i vi kao njegov vlasnik bili zaštićeni od eventualnog kršenja zakona. Naravno, uvijek možete potražiti dodatni savjet pravnika ili kolege koji već ima vlastiti web projekt.
A s obzirom na to da je upravo ova tema bila izuzetno posjećena na konferenciji Web.Start te da je izazvala živu diskusiju, neće nas iznenaditi ako dobije i svoju vlastitu konferenciju ili barem seminar. Smatramo da je to potrebno, jer s porastom broja korisnika interneta sve je važnije pravno regulirati aspekte korištenja internetskih projekata.

Zaštita privatnosti korisnika

Bez obzira na to kakav internetski projekt imali, ako u njemu tražite registraciju korisnika, izuzetno je važno štititi njihovu privatnost. Naznačite to i u uvjetima korištenja: sve podatke koje korisnici upisuju pri registraciji te eventualne ostale podatke o korisniku nećete davati na uvid trećoj strani. Postoje dvije iznimke od tog pravila – ako vam korisnici sami dopuste te ako se takvi podaci traže na temelju valjanog sudskog naloga, u slučaju nezakonitih aktivnosti korisnika.

Najčešća kršenja uvjeta korištenja

Niz je načina na koji korisnici mogu kršiti uvjete korištenja, a praksa pokazuje da se to najčešće događa prijenosom tuđeg i/ili zaštićenog sadržaja, bilo tekstualnog, bilo audiovizualnog. Ako vas, kao vlasnika projekta, na to upozore, prenesite upozorenje korisniku da ga ukloni. Ako to ne učini u razumnom roku, (prema iskustvima stranih internetskih projekata taj rok iznosi 24 sata), uklonite ga vi, a korisnika sankcionirajte.

Česti i sporni su sadržaji rasne, spolne i druge diskriminacije, s obzirom na to da većina korisnika smatra da se, zbog slobode govora i izražavanja, mogu nesmetano postavljati. Ipak, takvi sadržaji krše pozitivno-pravne norme te moraju biti uklonjeni. U ovom slučaju to napravite vi sami, čim doznate za takve sadržaje, ne čekajući da korisnik to sam napravi. Njega pak upozorite da takve sadržaje više ne stavlja, jer ćete mu u protivnom zabraniti korištenje. Tu se ne radi, kao što mnogi pogrešno misle, o cenzuri, nego isključivo o poštivanju zakona.
(Dražen Jurman, Plan B 3)