Praktična surferica

Negdje pred kraj rujna, u neki sitni sat tri su se autora ovog članka susrela ne bi li podrobnije definirali temu. I to nije bilo u redakciji ili na ručku, već - online. Mjesto na kojem smo se okupili poznatije je kao Google Docs, a omogućava kolaborativni rad, u našem slučaju, na jednom dokumentu, koji smo paralelno mijenjali, predlagali, prihvaćali ideje ili ne, dok nismo stigli do konačne liste stvari koje ćemo pokriti. Nakon toga, na istoj lokaciji u Google Spreadsheet (online Excel, najkraće) upisali smo raspored po stranicama, gdje točno što ide, te konačno, u Google Calendar, zabilježili deadline.

Povremeno smo se naravno čuli Skypeom, nekima je svirao za vrijeme rada Last.fm, a neki su downloadirali tonu besplatne glazbe s classiccat.com. Jedini trošak u ovoj priči, bio je (ako ne računamo vrijeme) onaj za internet, jer je većina onoga što smo spomenuli besplatna. Ako smo recimo uštedjeli tu i sat vremena koje bi potrošili da smo se nalazili na kakvoj fizičkoj lokaciji, može se reći da smo dobili puni sat s kojim možemo napraviti štogod želimo - prošetati prirodom, čitati knjigu, naći se s prijateljima (ok, surfali smo internetom, ali razumijete point).

Temom i savjetima koje dajemo tek smo zagrebali površinu i pustili lifehack demone van. Vještina je to, ali stvarno vještina, koja u brzom svijetu u kojem živimo doista pomaže da si bolje organiziramo svakodnevnicu; mi smo to osjetili i radeći ovu temu.

Make it so, No. 1!

Iako je u stvari riječ o prilično staroj stvari, Getting Things Done, češće zvan samo GTD, posljednjih je godina zahvaljujući raznim Web 2.0 siteovima i servisima doživio pravi boom popularnosti. Riječ je o modelu organizacije životnih obaveza kojeg je osmislio (i na njemu poprilično zaradio) David Allen, a koji je u vrlo kratkom roku doživio upravo zaprepašćujuć, gotovo kultu sličan status, kako kod poslovnih ljudi, tako i kod geekova, studenata, webmastera...

Prema riječima njezina autora, osnovni je cilj GTD metode izbaciti sve brige i mentalne bilješke koje nas opterećuju iz glave čim se pojave i prije nego se stignu nagomilati te tako napraviti prostor za smireno razmišljanje i koncentriranje na aktivne i aktualne zadatke. Iako se to može učiniti još jednim managerskim mumbo-jumbom ili nečim što bi prije pristajalo kakvoj self-help knjizi, GTD je savršeno smislena i u stvari vrlo jednostavna metodologija svakodnevne organizacije rada i života.

O čemu je uopće riječ? O fazama i razinama. GTD se dade svesti na pet faza organizacije - sakupljanje (zadataka, obaveza, podataka, kontakata , jednom riječju, svega), procesiranje (obavljanje zadataka koji zahtijevaju manje od dvije minute posla, delegiranje poslova drugima ili odgađanje za kasnije), organizaciju (podjelu na predmete koji zahtijevaju neku akciju, predmete za čije vam obavljanje nešto nedostaje, dugoročne projekte i neodređene projekte poput učenja stranog jezika ili planiranja godišnjeg odmora), recenziranje (redovito prolaženje kroz listu akcija i projekata i provjera stanja izvršenosti pojedinih zadataka) i, konačno, izvršavanje (akcija, zadataka i projekata). Postoji još mnogo sitnih detalja koji GTD čine onim što jest, a za koje ovdje jednostavno nemamo dovoljno prostora, pa vam preporučamo da pročitate neki od gomile detaljnih opisa i tutoriala. Dobar je početak članak na Wikipediji (http://en.wikipedia.org/wiki/Gtd) koji u kratkim crtama dobro opisuje suštinu ove metode.

No, vratimo se temi - kako GTD implementirati upotrebom weba? Ne želite li puno eksperimentirati, jednom od brojnih gotovih GTD web aplikacija - Vitalistom (www.vitalist.com), iCommitom (www.icommit.com), Simple GTD-om (www.simplegtd.com), Neptuneom (www.neptunehq.com) ili nekom sličnom. Možete se, međutim, poslužiti i bilo kojom drugom online to-do listom ili rokovnikom, dok god omogućava organiziranje unosa tagovima ili kategorijama. Odličan su izbor i RememberTheMilk i sveprisutni Googleov Calendar i Mail. Detaljne upute kako ove i mnoge druge servise možete upotrijebiti za organizaciju naći ćete u Lifehackerovoj rubrici posvećenoj GTD-u (http://lifehacker.com/software/gtd/).

Kreirajte grupu na Last.fm-u

Još i prije negoli je T-Com povećao brzine, internetske radio stanice bile su rado slušane. Do prije nekoliko godina naš je favorit bio Shoutcast, koji omogućava da kreirate vlastitu radio stanicu! Sve to zahvaljujući jednom manjem pluginu za Winamp, dok sada lake i teške note dolaze sa servisa Last.fm (www.last.fm).

Radi se o servisu koji je u proljeće prošle godine godine za 280 milijuna dolara kupio CBS, a koji "uči" iz slušačkih navika korisnika. Trenutno najzanimljiviji sektor ovog servisa su nam grupe. Svaki korisnik naime može kreirati vlastitu grupu ili biti pripadnik bilo koje od postojećih. One su uglavnom temeljene na glazbi koju volite, pa tako postoje Acid jazz grupa, Naked music i sto sličnih. Želite li okupiti ekipu koja voli kakav malo slušam glazbeni žanr, last.fm najbolje je rješenje. A kreirati grupu je peace of cake. Dovoljno je kliknuti na Users, odabrati grupe te pratiti link Kreiraj grupum gdje ćete odrediti ime grupe, opisati je te postaviti kriterije za članstvo. Ako imate svoj band, ne propustite njihovu kampanju "za bolju glazbu" na http://nowformaband.last.fm/. Ako pak želite doista personalizirani radio, omiljene skladbe označavajte specifičnim tagom, npr. imenom vaše mačke. Jer, tagovi poput nice music, sexy i slično, obzirom da je za svakog korisnika lijepa glazba nešto drugo, i nije od neke pomoći.

Skinite video s YouTubea

Jedan od najjednostavnijih načina da skinete video s YouTubea jest da odete na site www.youtubex.com, upište u za to predviđen prostor adresu video zapisa i - downloadirate ga. Video će biti spremljen u .FLV formatu pa je potrebno skinuti i besplatni FLV player (http://skrati.net/y6h).

Objavite knjigu za cijeli svijet!

Tko zna, možda ste baš vi budući/a Tom Clancy, JK Rowling ili kakav sličan bestselling autor. Samo je jedan način da to saznate i to je naravno objavljivanjem knjige za publiku iz cijeloga svijeta. Ako imate gotov rukopis, na engleskom recimo, dovoljno je otići na servis lulu.com. Tamo možete tiskati knjigu, pa i u jednom jedinom primjerku, a cijena će ovisiti o formatu, broju stranica i broju tiskanih primjeraka. Nakon što vam Lulu ekipa otisne knjigu, preko njihova servisa je možete i prodavati, distribuirati, slati pri čemu Lulu ekipa uzima 20 posto od cijene. Naravno, knjiga možet biti i na bilo kojem drugom jeziku, a Lulu nudi i niz savjeta kako knjigu promovirati. Uz knjige Lulu nudi kalendare, kolekcije fotografija, video i audio zapise, koje ovdje također možete prodavati.

Za potpune geekove

Za one koji uporno odbijaju mobitele i dlanovnike, kao oruđa svakodnevnog života, prava bi stvar za offline organizaciju mogao biti Hipster PDA - papirnati "dlanovnik" kojeg su popularizirali Merlin Mann i siteovi poput 43Folders (http://www.43folders.com/). Vrlo retro, ali istovremeno i nevjerojatno cool. Više detalja o izradi na http://skrati.net/fox, www.pocketmod.com i http://skrati.net/1864.

Cijevi, ali ne građevinske

Iako je najpoznatiji, YouTube nije i jedini važan web servis s pojmom "cijev" u svom imenu. Tu je i relativno mladi Tubes (www.tubes.com) - prilično koristan i popularan servis za filesharing i kolaboraciju. Radite na nekom dokumentu zajedno s još nekoliko ljudi? Trebate važne dokumente brzo i praktično podijeliti svom timu ili suradnicima? Ili tek želite razmijeniti svoju fotografsku kolekciju s prijateljima? Dovoljno je s gornje adrese skinuti Tubes klijent, napraviti svoj tube i u njega odvuči željene datoteke. Nakon toga pošaljete URL svojeg tubea kome želite i svi imaju pristup istim datotekama u svakom trenutku. Da stvar bude zanimljivija, posljednje verzije Tubesa čak automatski kreiraju i pripadajuću web stranicu putem koje je moguće doći do tubea bez klijentske aplikacije.

Mali crni notes

Planiranje događaja, proslava, putovanja, izleta, organizacija sastanaka, planiranje projekata, sakupljanje informacija na jednom mjestu, sakupljanje isječaka iz medija, podsjetnici, ideje, rezultati brainstorminga, telefonski brojevi... Sve to i mnogo drugih stvari ljudi su (barem oni organiziraniji) tradicionalno bilježili u notese, rokovnike i planere. S pojavom modernih tehnologija poput mobitela, dlanovnika i pametnih telefona, papirnati su rokovnici dobili opasnu konkurenciju s mnogo snažnijim funkcijama, ali i znatno ograničenijom fleksibilnošću. Servisi poput Backpacka (www.backpackit.com), međutim, uspješno ujedinjuju najbolje od oba svijeta.

Tipična Backpack stranica može sadržavati doslovce bilo što - baš kao i stranica u pravom rokovniku, no prošireno za oblike medija specifične za računala i web. Osim teksta, moguće je dodavati check-liste, datoteke, foto-galerije, crtaće ploče i, možda najbitnije, tagove. To, međutim, nije sve, jer odabrane stranice iz vašeg Backpacka možete javno objaviti te podijeliti njihove linkove čime Backpack postaje i prilično djelotvorno blogersko i prezentacijsko oruđe. Svaka stranica također ima i svoju traku s linkovima u koju je moguće dodati bilo što što vam je potrebno za tekući posao, ali i linkove na druge stranice Backpacka i stranice vaših prijatelja i poznanika, a Backpack automatski za svaku generira i RSS feed koji znatno olakšava praćenje promjena i mobilni pristup podacima. Sadržaj je na stranice također moguće dodavati i e-mailom, što Backpack čini dostupnim doslovce s bilo kojeg mjesta na ovoj planeti, dok god imate pristup internetu.

Sastavni je dio Backpacka i kalendar koji funkcionira slično Googleovom Calendaru te uključuje i podršku za kategorije, slanje upozorenja SMS-om ili e-mailom te dijeljenje kalendara s drugim korisnicima, a tu je i tzv. writeboard - kolaboracijska stranica na koju bilo tko koga pozovete može dodavati sadržaj te ga uređivati i komentirati.

Bolje od bookmarka

Ako vaš bookmark folder izgleda kao da je netko u njega nasumično sasuo rezultate iz Googlea, a sve češće više vremena trošite na pronalaženje bookmarkova i otkrivanje stranica koje se kriju iza kriptičnih imena, možda je pravo vrijeme za prelazak na nešto moćnije - kao na primjer Google Notebook. Za razliku od ostalih bookmarking servisa, Notebook je iznimno moćno oruđe, ali istovremeno uspijeva zadržati jednostavnost "običnih" bookmarkova. Adrese stranica je moguće slobodno organizirati, dodavati im opise kakve god i kako god želite, miješati ih s običnim tekstualnim unosima te još štošta drugo. Tu je i ekstenzija za browsere koja Notebook u potpunosti integrira s Internet Explorerom i Firefoxom te omogućava uređivanje unosa bez napuštanja stranice.

Otkrijte internet - ponovo

Ako ne znate gdje više surfati, pogledajte što vam drugi korisnici preporučuju na http://del.icio.us/.

Kalendar nad kalendarima

Kad smo već pri temi organizacije i upravljanja osobnim informacijama, bio bi red spomenuti i online kalendare. Ako već dobar dio svog života provodite na webu, zašto ga ne iskoristiti i za organizaciju vremena nekim od mnogih dostupnih web kalendara, kakvi su, primjerice, Googleov Calendar ili trenutno jedan od najpopularnijih takvih siteova - 30boxes (www.30boxes.com).

Treba li vam tek elementarna mogućnost upisivanja sastanaka, kolaboracije (dijeljenja kalendara) i sinkronizacije (s Outlookom, dlanovnicima, mobitelima itd.), Google Calendar će vam biti sasvim dovoljan. Tražite li nešto naprednije, nema potrebe tražiti dalje od 30boxesa.

Za razliku od drugih kalendarskih web aplikacija, ova omogućava punu sinkronizaciju i integraciju s praktički svim popularnim web servisima, poput Flickra, Webshotsa, LiveJournala, MySpacea i Facebooka, zatim slobodno dodavanje i uređivanje korisničkih profila, pa neograničenu organizaciju tagovima, čak i integraciju i skinning na vlastitim web stranicama. Sve to prati upravo nevjerojatna jednostavnost upotrebe, čiji je glavni feature dodavanje i uređivanje unosa slobodnim tekstom (npr. "Meeting with Mirko Mirić on Tuesday" stvorit će unos naslovljen s "Meeting", zakazati ga za slijedeći utorak te dodati Mirka Mirića kao sudionika sastanka).

Planiranje putovanja

Ako vam je dosta tipičnih turističkih vodiča i želite si sami isplanirati putovanje, sugeriramo opciju Trip Planner na stranicama VirtualTourist (www.virtualtourist.com). Ona vam omogućuje da pretražujete dojmove i savjete drugih putnika, tagirate one najzanimljivije te ih kasnije isprintate kao personalizirani vodič i planer putovanja.

Fotografija online

Servisi za online pohranu fotografija danas su već stara i dobro uhodana stvar, no još ih uvijek relativno malo korisnika koristi. Neovisno o tome generirate li velike ili malene količine fotografija mjesečno, prednosti pohrane fotografija na udaljenom serveru umjesto lokalno, na svom tvrdom disku, višestruke su i prilično očigledne. Za početak, dijeljenje i pokazivanje fotografija svodi se na jednostavno slanje linkova, što štedi bandwidth, a i vrijeme, jer većina servisa ovog tipa automatski generira i smanjene verzije fotografija, prikladne za web, no tu je još mnogo toga zanimljivog (geotagging, komentiranje, uređivanje).

Vjerojatno napoznatiji takvi servisi su sveprisutni Flickr (www.flickr.com), SmugMug (www.smugmug.com), a nedavno im se pridružio i Googleov Picasa Web (picasaweb.google.com). Od domaćih siteova tu su Ptičica (www.pticica.com), Vau.hr (www.vau.hr) i Fotozine (www.fotozine.org).

Profesionalnim fotografima namijenjeni su, pak, servisi poput PhotoSheltera (www.photoshelter.com), koji nude online pohranu, backup, organizaciju te prezentaciju fotografija klijentima. Na prvi pogled, vjerojatno će vam se učiniti sličnim stranicama tipičnih photo stock agencija, no za razliku od njih, PhotoShelter se ne bavi posredovanjem i preprodajom fotografija, već isključivo njihovom pohranom. 600 dolara godišnje osigurava vam 500 GB prostora, a 1000 dolara jedan terabajt, što se može učiniti popriličnom svotom, no uključuje garanciju da će vaše fotografije uvijek i svugdje biti dostupne te da će ih se redovito backupirati na offsite serverima (nema više brige o vijeku trajanja optičkih medija i tvrdih diskova).

Pitam se, pitam se
Imate li pitanje, a nemate odgovor posjetite www.oyogi.com ili http://answers.yahoo.com/.

Besplatno telefoniranje

Odgovor na pitanje zašto je Skype najpopularniji VoIP program zapravo je jednostavan – em je bio prvi, em konstantno nudi vrijednost više. Za one rijetke koji Skype ne poznaju, radi se o aplikaciji koju instalirate na računalo a koja vam, ukratko, omogućava besplatne razgovore s prijateljima u Hrvatskoj i svijetu, a sve što vam osim Skypea treba, su slušalice i mikrofon. Ako koristite Firefox (koji preporučujemo), svakako uključite opciju Number Highlighting. Ona će vam omogućiti da svi telefonski brojevi na web stranicama budu naglašeni, sa simbolom zelene slušalice pored broja. Približite li miša toj slušalici , vidjet ćete lebdeću napomenu Call this number via Skype, pa klikom na nju (zelenu slušalicu), zovete dotični broj preko Skypea.

Skype nudi i cool mogućnost sigurnosnog nadgledanja doma s udaljene lokacije. Ono što trebate napraviti je novi account na Skypeu (besplatno, naravno), na računalu u kući, na koje je spojena i web kamera. Taj account mora biti kao kontakt na vašoj pravoj listi, a mora biti podešen na automatski odgovor te automatsko aktiviranje kamere. Ostalo je jasno – ulogirate se na vaš "pravi" account od negdje, pozovete onaj novi, podešen doma i računalo se automatski javlja i aktivira kameru. Vaše je kraljevstvo tako pod kontrolom!

Još jedan od jednostavnih načina za ostati u kontaktu sa svijetom je integrirati Skype button na svoju stranicu ili blog. Postupak je jednostavan. Na stranici www.skype.com/share/buttons izaberete izgled gumba, povežete ga sa svojim Skype imenom te postavite generirani kod na vašu stranicu. Svaka akcija koju onda napravite sa Skypeom (logiranje, promjena statusa i slično), pokazat će se na gumbu na vašoj stranici, a jednostavnim klikom na gumb posjetitelji vaše stranice vas mogu nazvati. Osim za pojedince, ovo je rješenje zanimljivo i za manje tvrtke i web projekte, kao besplatni customer support. A ako želite imati i arhivu razgovora, Skype ima i Add-on mogućnost snimanja istih. Program Audacity je jednostavan, ali zahtjeva ručno aktiviranje snimanja, dok HotRecorder to radi automatski. Za ostale add-on mogućnosti posjetite https://extras.skype.com.

Skype ima niz prednosti, ali i jednu manu – neki se pozivi prema fiksnim mrežama plaćaju. Izaberete li alternative, poput VoipStunta ili VoipBustera, uplatom 10 eura dobit ćete 300 minuta tjedno potpuno besplatnih poziva prema fiksnim linijama u nizu Europskih zemalja. Tih 10 eura traje 120 dana, nakon čega možete ponovo upaliti i dobiti opet 120 besplatnih dana.

Nema do papira

Digitalne fotografije, web galerije i e-mailovi super stvar, ali katkad ipak nema ničeg boljeg od osjećaja držanja "prave", papirnate, fizičke fotografije u rukama. Pogotovo poželite li ih pokazati ili pokloniti bližnjima, ili uokviriti i objesiti na zid. Zahvaljujući online printing servisima i tu vam, međutim, web može pomoći. Kod nas takve usluge pružaju Vau.hr (www.vau.hr), TISAKfoto (http://www.tisak.hr/foto/) i Badrov (http://www.badrov.hr) koji, doduše, umjesto weba koristi specijaliziranu aplikaciju.

Free at last
Ogrebite se za besplatne stvari na, hm...pa www.besplatne-stvari.com.

Webom protiv šaltera

Stajanje u redovima, svađanje s "tetama na šalterima", laktarenje kroz gomile umirovljenika koji su, eto, baš sada i baš tu odlučili s torbama punim "grincajga" otići pitati je li im stigla mirovina, beskrajne svađe s tehnološki prikraćenima (ili samo bezobraznima) kojima nikako nije jasno čemu u bankama služe papirići s brojevima i pripadajući displayi s brojevima šaltera... Razloge zbog kojih svatko od nas izbjegava odlazak u banku, poštu, FINA-u i slične ustanove kad god to može ne treba detaljnije nabrajati. Većina toga se, međutim, danas čak i u Hrvatskoj može izbjeći zahvaljujući - web servisima.

Praktički sve banke na ovim prostorima posjeduju netbanking usluge, uključujući tu i Zagrebačku, Raifeissen, Splitsku te mnoge druge. Sve nude manje više jednake mogućnosti, a među njima se posebno možda jedino ističe Erste (https://netbanking.erste.hr), koja gotovo sve opcije svog web sučelja nudi i u mobilnom obliku - putem Java aplikacije za mobitele.

Posjedujete li vlastitu tvrtku, čekanje u redovima na šalterima FINA-e možete uvelike eliminirati serijom usluga sa www.fina.hr, koje uključuju elektroničku prijavu PDV-a, predaju obrazaca R-Sm (mjesečna specifikacija mirovinskog osiguranja) te platne transakcije.

Mali web dioničari

Ulagači u investicijske fondove i dioničari suvišne pohode po brokerskim kućama i Središnjoj Depozitarnoj Agenciji također mogu posve eliminirati web servisima. Većina brokerskih kuća nudi pristup svojim uslugama putem weba (npr. https://etrade.abacus-brokeri.hr, https://net.ilirika.hr/, www.rast.hr), baš kao i sama SDA (www.sda.hr). Informacije o dionicama i fondovima, pak, možete dobiti na siteovima poput Limuna (www.limun.hr), Poslovnog Dnevnika (www.poslovni.hr), hrportfolia (www.hrportfolio.com) ili Fondova.hr (www.fondovi.hr).

Imaš....?
Trebate li uslugu, ne propustite www.favorville.com.

Dalekovidnica na međumrežju

Ne znate kad počinje vaša omiljena serija ili vas zanima čega zanimljivog večeras ima na televiziji? Nema problema, posežete za daljinskim, palite televizor i otvarate telet... Teletekst? Pa tko to još koristi? Svijet zarobljen u okvire jednog TV programa, ograničen golim tekstom i bez ikakvih mogućnosti customizacije i sindikacije - zvuči doista smiješno kraj više-megabitnih linkova, YouTubea, RSS-a, Joosta, podcasta i drugih tehnologija današnjice, zar ne?

Naravno da, zahvaljujući web servisima i modernim tehnologijama postoji i znatno bolji način da saznate i isplanirate svoje dangubljenje pred televizorom (ili prozorom vaše TV tuner kartice). Vjerojatno najpopularniji jest domaći Phazer (http://phazer.info) - web servis prilično elementarnog i minimalističkog izgleda iza kojeg se krije odlična baza i niz prilično zgodnih funkcija. Domaće i strane TV programe (zemaljske i satelitske) moguće je pregledavati po datumima, filmovima i serijama, pretraživati, pregledati emisije koje su trenutno na programu, pregledati opise emisija na hrvatskom ili dobiti link na odgovarajuću stranu na IMDB-u, pretplatiti se na RSS feed koji će vam isporučivati dnevni raspored za željeni program, a registrirate li se, i odabrati TV kanale koje često pratite ili postaviti alarm koji će vas podsjetiti (mailom) na željenu emisiju. Tu su još i pripadajući gadget za Vistu, Spring Widget za dodavanje na web stranice i zasebni klijent za Windowse.

Za ovisnike o stranim programima

Gledateljima blagoslovljenim zanimljivijim stranim kabelskim i satelitskim programima (poput HBO-a i NBC-a) ili onima koji strane serije koje se kod nas ne emitiraju *khm* skid *kašljuc*aju *kh* s filesharing servisa (svi znamo da je to ilegalno, ako nije riječ o plaćenim, legitimnim web uslugama, zar ne?), Phazer neće puno pomoći, ali bi im CAT (http://www.pogdesign.co.uk/cat/) mogao biti od neprocijenjive vrijednosti. Dovoljno je kreirati account, kliknuti na Add Shows to Your Filter i odabrati serije koje pratite i dobit ćete vlastiti, customizirani kalendar mjeseca s popisanim epizodama koje se u njemu emitiraju. Kalendar je moguće prikazati i u obliku pogodnom za ispis (za one "analognije" među nama) ali i eksportirati u iCalendar formatu te potom unijeti u jedan od gomile programa koji ga podržavaju (Outlook, Sunbird, Google Calendar, iCal...).

Ubrzano surfanje

RSS ili Really Simple Syndication jedna je korisnijih tehnologija. Omogućava vam da u jednom sučelju (programu ili servisu) saznate koje su stranice osvježene novostima. To znači da ne morate obići 152 omiljena bloga svaki dan da bi vidjeli kako je omiljeni autor nešto napisao, već to saznajete na jednom mjestu. Kod korištenja RSS-a važno je izvore kategorizirati, kako bi samo njihovo praćenje bilo lakše. Jedan od servisa koji omogućavaju praćenje putem RSS-a je i NetVibes (www.netvibes.com).

Besplatni Office

Google docs (http://docs.google.com) je odgovor velikog Googlea na paket Microsoft Officea. Ova fantastično korisna usluga omogućava vam da besplatno na Internetu pišete dokumente (svojevrsni online Word), slažete tablice (online Excel) i radite prezentacije (online PowerPoint). Ako ste upoznati sa svim mogućnostima Microsoftovih programa, lako ćete se snaći sa Google docsima, jer je zaista puno sličnosti, počevši od pisanja pa sve do editiranja. No, Google docsi su nam zanimljivi prije svega jer nude i mogućnost kolaboracije, pa na jednom dokumentu može raditi više autora i to istovremeno. Izuzetno je korisna opcija kada jedan dokument zahtjeva input više osoba. Naravno, postavlja se pitanje kako se snaći onda u tom kaosu koji može nastati.

Jednostavno – svaki korisnik može upisivati tekst posebnom bojom ili se tekst može naglasiti (highlight) posebnom bojom. Međutim, postoji i način da jednostavno usporedite promjene na različitim verzijama istog dokumenta. U glavnom izborniku Google Docsa izaberite tekst čije promjene želite vidjeti, kliknite desnom tipkom miša i otvara vam se izbornik sa svim promjenama rađenim na tekstu. Dovoljno je izabrati dvije verzije, označiti ih i kliknuti Compared checked. Radi se o sličnoj opciji kao što su track changes u Wordu, a kad smo kod sličnosti, spomenimo da ćete i u Docsima uživati u svim prečicama kao i u Wordu. Dakle, možete koristiti CTRL-C za copy, CTRL-V za paste i sve ostale poznate shortcutove, ali i neke dodatne, pa proučite help dokument Google Docsa.

Kad spominjemo kolaboraciju, recimo da vi, kao autor dokumenta, birate kome ćete dati mogućnost da vidi dokument online te tko će moći i sudjelovati u kolaboraciji. Dovoljno je izabrati u dokumentu ili glavnom izborniku opciju share i unijeti email adrese osoba kojima želite dati pristup. Izaberete li opciju Share As Viewer, osoba koju ste pozvali moći će samo vidjeti dokument, a ako označite Share As Collaborator, osoba će moći raditi i promjene na tekstu. Pozivnica za rad na dokumentu osobi će biti poslana mailom, zajedno sa linkom na dokument.
Premda sama mogućnost da više ljudi radi na jednom dokumentu prilično štedi vrijeme, mogućnost chatanja sa osobom koja uređuje dokument u isto vrijeme kao i vi (u donjem lijevom kutu vidjet ćete obavijest: Also editing now). Ukoliko želite razgovarati s tom osobom dok radite na dokumentu, možete kliknuti opciju Show Chat i onda se detaljno dogovarati oko rada na dokumentu. Još jedna vrlo korisna opcija!

Male tajne velikih majstora

Glavni alat za pristup webu je, naravno browser, pa je nekako logično, prije nego navalite na web, prvo savladati sve njegove tajne. Uz standardne, koje već znaju i vrapci na granama, poput otvaranja tabova (Ctrl+T, klik na link srednjom tipkom), kretanja po tabovima (Ctrl+ ili Ctrl+PgUp/PgDn) postoji i nekoliko vrlo praktičnih Firefox trikova koje rijetko tko zna.

Pisanje nastavaka ".com", ".org" i ".net" vam već izlazi na uši? Nema problema - napišite samo srednji dio i pritisnite Ctrl+Enter i Firefox će sam dodati "http://www." i ".com". Za ".net " koristite Shift+Enter, a za ".org" Ctrl+Shift+Enter. Jednostavno, zar ne? I, što je najbolje, radi i u Internet Exploreru, bar djelomično (za sad samo kombinacija Ctrl+Enter).

Želite li najbrži način za pretraživanje Googleom? Pritisnite Ctrl+K i počnite pisati - sve što napišete automatski će završiti u polju Google u Firefoxovoj alatnoj traci. Do trake za unos URL-a možete doći na sličan način - kombinacijom Ctrl+L.

Za ultrabrz pristup pojedinim bookmarkovima, kliknite na njih desnom tipkom, odaberite Properties, pa u polje Keyword unesite neku riječ ili čak samo slovo - primjerice "a". Pritisnete li sad Ctrl+L i napišete "a", pa Enter, otvorit će se željena stranica.

Konačno, posjećujete li svakodnevno isti niz sajtova, otvorite ih sve u tabove, pritisnite Ctrl+Shift+D i stvorit ćete bookmark koji će ih sve sadržavati i otvarati istodobno.

Računajte na nas

Izračunati koliko ste točno vremena/novaca uštedjeli primjenjujući ove savjete, nije baš lagan posao, pa ćemo tek otprilike spomenuti: pretplatu na HRT plaćamo 69 kuna, a na kablovsku 99, dok je tv servis Joost potpuno besplatan. Razgovori sa Sjedinjenim Državama fiksnom linijom na kraju mjeseca vjerojatno izazivaju šokove, dok su razgovori Skypeom (ako druga strana ima računalo s ovom aplikacijom) - besplatni. Šetnja do banke/pošte i čekanje u redu ponekad vam može uzeti i sat vremena, s druge strane, takvo će vam isto plaćanje internetom, oduzeti tek dvadesetak minuta. Ako mjesečno kupite 3 CD-a s glazbom, ispasti će račun oko 350 kuna. Na Last.fm-u vaša personalizirana radio stanica potpuno je besplatna. Microsoftov Office, u najjeftinijoj izvedbi koštati će vas oko tisuću kuna, a Googleov Docs je, još jednom - besplatan. Naravno, postoji trošak brze internet veze ali on je danas zanemariv, pa kako god okrenuli, ušteda je vremena i novca neminovna.
(Ante Vukorepa, Dražen Jurman, Borja, Plan B 2)