Od pećine do Facebooka
Kako smo iz druženja u fizičkom svijetu prešli u virtualni? Put je trajao stoljećima, od okupljanja oko tek otkrivene vatre preko fancy balova na dvoru do ukucavanja jedne adrese u browser
Nekad davno, kad se život prvih ljudi svodio na naganjanje živina stepama, komunalno timarenje oko vatre i razmnožavanje, društvene su mreže bile prilično jednostavna i očigledna stvar. Obitelj ili pleme (je li tada postojala distinkcija?) bili su krajnja granica socijalne hijerarhije. Čak i nešto kasnije, kad su naši preci ovladali kompleksnijim oblicima verbalne komunikacije, situacija se nije mnogo promijenila jer su se obitelji i plemena međusobno susretali i miješali izuzetno rijetko. Do promjena koje su konačno - desetke tisuća godina kasnije - dovele do teme našeg teksta, došlo je tek s prvim slikarijama. Odjednom, čovjek informacije više nije morao prenositi isključivo u realnom vremenu, već je misli, poruke i dojmove mogao postati... ups... ostavljati na zidovima pećina, gdje će ih i drugi vidjeti. Da, znamo da pojednostavljujemo i tjeramo vodu na svoj mlin, kao i da su prema mnogim teorijama prve slikarije imale animističko, religijsko ili kakvo već značenje, no kad-tad su - ne sumnjamo - poprimile i svojstvo prenositelja informacija.
No, vratimo se mi društvenim vezama. Stvari su se počele značajnije komplicirati s prvim naprednijim zajednicama i drevnim civilizacijama s kojima se - gle čuda! prvi put se pojavila ideja o pismu. Iako su se društveni odnosi tada neopisivo zakomplicirali u vrlo kratkom roku, i dalje nije bila riječ o "pravim" pravim društvenim mrežama (social networks) jer su se u pravilu odnosi temeljili na političkim i ekonomskim hijerarhijskim odnosima. Kulminacija ove tendencije svakako su bili stari Grci i Rimljani, čija se sklonost ka politiziranju i kompliciranju društvene organizacije odražavala čak i na religiju i mitologiju (koja je često djelovala prije kao meksička sapunica no religija).
Informatizacija vs. klasne razlike
Tek nakon tame srednjeg vijeka, za vrijeme kojeg su stvari (što po pitanju društva, što znanosti, a što međuljudskih odnosa) u pravilu nazadovale ili makar stagnirale, dogodio se sljedeći veliki skok: s pojavom i razvojem takozvanog "dvorskog života", društvene su mreže doživjele pravi procvat. Međuljudske veze više nisu ovisile o lokaciji, obiteljskoj pripadnosti (priče o incestu na stranu), poslu (kojem poslu?!) ili poziciji, barem što se aristokracije ticalo. Običan puk za mingling, social networking, izlaske, balove, udvaranje i izlete nije imao vremena, resursa, novca ni volje - a tako je i ostalo, čak i kad su "dvorjane" zamijenili high society, bogati industrijalci i manageri.
Sve do informatičkog doba i pojave BBS-ova, a kasnije i Interneta, kad su se udaljenosti među ljudima počele naglo virtualno smanjivati, resursi potrebni za komunikaciju jeftiniti, a razlike između klasa i financijskog statusa istapati - barem u okvirima virtualnog, elektroničkog svijeta. Kulminacija tog trenda i njegova posljednja evolucijska karika bili su web servisi za social networking, koji su inicijalno u pravilu nastajali kako bi spajali studente i učenike vršnjake (Classmates.com), a ubrzo evoluirali u znatno slobodnije oblike virtualnih društvenih mreža (SixDegrees.com). Vjerojatno najpoznatiji, najnapredniji i najspominjaniji takav site danas svakako je Facebook (www.facebook.com).
Kulminacija koncepta
Što je, dakle, uopće Facebook i kako vam može pomoći u komunikaciji i društvenoj interakciji? Prilično jednostavno pitanje, na koje slijedi prilično kratak ali kompliciran odgovor: što god da vam treba i svakako. Osnovni problem leži u činjenici da je riječ o jednom od najrazvijenijih i funkcijama najbogatijih social networking servisa današnjice, čije je funkcije teško i pobrojati, a kamoli detaljno opisati.
Središte svakog Facebook accounta jest "profil", stranica na kojoj se nalaze osnovne informacije o korisniku, poput imena, prezimena, škole, fakulteta ili tvrtke kojoj pripada, spola, datuma rođenja, geografske lokacije i slično, te niz modula koje je moguće dodavati, uklanjati i razmještati po želji. Neki od čestih modula su Friends, u kojem se nalaze fotografije, imena i linkovi na profile kontakata koje je korisnik dodao na listu prijatelja, zatim Mini-Feed, u kojem se pojavljuju kratke vijesti o promjenama u profilu (detaljnost i ažurnost moguće je podesiti po želji), zatim modul s detaljnim informacijama o korisniku, pa modul s nedavno uploadanim fotografijama (prema nekim statistikama, Facebook je u SAD po broju uploadanih fotografija dnevno čak i ispred Flickra) te - konačno - The Wall.
Wall je najlakše opisati kao nešto slično shoutboxovima na blogovima i portalima: mjesto na kojem bilo tko od posjetitelja ili korisnik sam može ostaviti bilo kakvu poruku, no u posljednjoj inkarnaciji Facebook nije ograničen samo na tekst, već može sadržavati i razne attachmente i multimediju.
Blogovi koji to nisu
Profil je, međutim, tek vrh ledene sante, jer je tu još niz korisnih organizacijskih i socijalizacijskih modula. Za početak, tu su mreže (Networks) u koje se korisnik može učlaniti (npr. svi polaznici iste škole ili fakulteta, svi zaposlenici neke tvrtke ili svi korisnici iz neke zemlje ili regije) i time si olakšati potragu i komunikaciju s poznanicima i potencijalnim prijateljima, te njihova slobodnija varijanta - grupe (Groups), koje mogu objedinjavati članove po bilo kojem kriteriju te ih članovi mogu slobodno stvarati sami. Konačno, tu su i događaji (Events) - alat koji podjednako dobro može poslužiti za osobnu organizaciju vremena, kao i za podsjećanje prijatelja i poznanika na važne događaje ili organizaciju skupnih događanja (rođendani, skupovi, večere, ručkovi, roštiljade, izleti itd.). Korisnicima Facebooka također su na raspolaganju i interni messaging sustav sličan klasičnom e-mailu, kojim si mogu međusobno slati privatne poruke, te modul Notes u kojem se mogu pisati bilješke i postovi slobodne forme ili čak importirati sadržaj iz nekog bloga. Zapravo, Notesi praktički i jesu oblik bloga, a Facebookov Help na pitanje "Why aren't notes called blogs?" odgovara s "Because then you'd be a blogger".
Od igle do lokomotive
Jedna od specifičnosti Facebooka jest i Facebook Platform: slično Flickru, Facebook dopušta dodavanje svojevrsnih plug-inova, odnosno aplikacija (kako se službeno zovu) koje proširuju osnovnu funkcionalnost site. Dovoljno je otvoriti Facebookov repozitorij, pronaći željenu aplikaciju i kliknuti na tipku Add Application - i ona će biti dodana na listu dostupnih modula s lijeve strane vaše Facebook stranice. U repozitoriju ćete naći doista svašta, od kvizova i testova kompatibilnosti partnera i prijatelja, preko igara svih vrsta i oblika, do potpunih idiotarija poput varijacija na temu Tamagotchi i "generatora zatvorskih imena".
Osim neozbiljnih primjena i aplikacija, poput upravo spomenutih, Facebook aplikacije posjeduju i niz posve ozbiljnih i vrlo korisnih. Dalo bi se raspravljati o tome kojih ima u većini i koje su popularnije - štoviše, Facebookov sustav ocjenjivanja i rejtinga nedavno je promijenjen upravo kako bi se smanjila tendencija davanja prednosti posve besmislenim, viralnim aplikacijama, a potakao razvoj korisnih, a nekoliko je ciničnijih recenzenata Facebook proglasilo gomilom beskorisnih gluposti - no stoji činjenica kako su korisne Facebookove aplikacije doista korisne. Također je posve bespredmetno uspoređivati Facebook s drugim poznatim social networking siteovima, čije ime iz protesta odbijamo spomenuti (hint: MojProstor ;), a koji je primjer krajnje neupotrebljivosti i beskorisnosti, kako u virtualnom, tako i u stvarnom svijetu.
Marketplace, modul kojeg su u svibnju ove godine dodali autori Facebooka, dobar je primjer - riječ je o besplatnom oglasniku na kojeg korisnici Facebooka mogu postaviti oglas za ponudu ili potražnju, u jednu od četiri osnovnih kategorija (prodaja, smještaj, poslovi i ostalo). Primjeri korisnih aplikacija su i FeedBurner, koji prikazuje svježe naslove RSS feedova, blogova i podcasta po želji, zatim Box.net, koji omogućava dijeljenje datoteka i kolaboraciju izravno iz Facebooka, ili Jobster, koji u Facebook unosi neke aspekte business networkinga, slične LinkedInu (npr. traženje poslova, spajanje poslovnih partnera, pronalaženje informacija o zaposlenicima, kolegama i kompanijama i tako dalje). (Ante Vukorepa, Plan B 2)
No, vratimo se mi društvenim vezama. Stvari su se počele značajnije komplicirati s prvim naprednijim zajednicama i drevnim civilizacijama s kojima se - gle čuda! prvi put se pojavila ideja o pismu. Iako su se društveni odnosi tada neopisivo zakomplicirali u vrlo kratkom roku, i dalje nije bila riječ o "pravim" pravim društvenim mrežama (social networks) jer su se u pravilu odnosi temeljili na političkim i ekonomskim hijerarhijskim odnosima. Kulminacija ove tendencije svakako su bili stari Grci i Rimljani, čija se sklonost ka politiziranju i kompliciranju društvene organizacije odražavala čak i na religiju i mitologiju (koja je često djelovala prije kao meksička sapunica no religija).
Informatizacija vs. klasne razlike
Tek nakon tame srednjeg vijeka, za vrijeme kojeg su stvari (što po pitanju društva, što znanosti, a što međuljudskih odnosa) u pravilu nazadovale ili makar stagnirale, dogodio se sljedeći veliki skok: s pojavom i razvojem takozvanog "dvorskog života", društvene su mreže doživjele pravi procvat. Međuljudske veze više nisu ovisile o lokaciji, obiteljskoj pripadnosti (priče o incestu na stranu), poslu (kojem poslu?!) ili poziciji, barem što se aristokracije ticalo. Običan puk za mingling, social networking, izlaske, balove, udvaranje i izlete nije imao vremena, resursa, novca ni volje - a tako je i ostalo, čak i kad su "dvorjane" zamijenili high society, bogati industrijalci i manageri.
Sve do informatičkog doba i pojave BBS-ova, a kasnije i Interneta, kad su se udaljenosti među ljudima počele naglo virtualno smanjivati, resursi potrebni za komunikaciju jeftiniti, a razlike između klasa i financijskog statusa istapati - barem u okvirima virtualnog, elektroničkog svijeta. Kulminacija tog trenda i njegova posljednja evolucijska karika bili su web servisi za social networking, koji su inicijalno u pravilu nastajali kako bi spajali studente i učenike vršnjake (Classmates.com), a ubrzo evoluirali u znatno slobodnije oblike virtualnih društvenih mreža (SixDegrees.com). Vjerojatno najpoznatiji, najnapredniji i najspominjaniji takav site danas svakako je Facebook (www.facebook.com).
Kulminacija koncepta
Što je, dakle, uopće Facebook i kako vam može pomoći u komunikaciji i društvenoj interakciji? Prilično jednostavno pitanje, na koje slijedi prilično kratak ali kompliciran odgovor: što god da vam treba i svakako. Osnovni problem leži u činjenici da je riječ o jednom od najrazvijenijih i funkcijama najbogatijih social networking servisa današnjice, čije je funkcije teško i pobrojati, a kamoli detaljno opisati.
Središte svakog Facebook accounta jest "profil", stranica na kojoj se nalaze osnovne informacije o korisniku, poput imena, prezimena, škole, fakulteta ili tvrtke kojoj pripada, spola, datuma rođenja, geografske lokacije i slično, te niz modula koje je moguće dodavati, uklanjati i razmještati po želji. Neki od čestih modula su Friends, u kojem se nalaze fotografije, imena i linkovi na profile kontakata koje je korisnik dodao na listu prijatelja, zatim Mini-Feed, u kojem se pojavljuju kratke vijesti o promjenama u profilu (detaljnost i ažurnost moguće je podesiti po želji), zatim modul s detaljnim informacijama o korisniku, pa modul s nedavno uploadanim fotografijama (prema nekim statistikama, Facebook je u SAD po broju uploadanih fotografija dnevno čak i ispred Flickra) te - konačno - The Wall.
Wall je najlakše opisati kao nešto slično shoutboxovima na blogovima i portalima: mjesto na kojem bilo tko od posjetitelja ili korisnik sam može ostaviti bilo kakvu poruku, no u posljednjoj inkarnaciji Facebook nije ograničen samo na tekst, već može sadržavati i razne attachmente i multimediju.
Blogovi koji to nisu
Profil je, međutim, tek vrh ledene sante, jer je tu još niz korisnih organizacijskih i socijalizacijskih modula. Za početak, tu su mreže (Networks) u koje se korisnik može učlaniti (npr. svi polaznici iste škole ili fakulteta, svi zaposlenici neke tvrtke ili svi korisnici iz neke zemlje ili regije) i time si olakšati potragu i komunikaciju s poznanicima i potencijalnim prijateljima, te njihova slobodnija varijanta - grupe (Groups), koje mogu objedinjavati članove po bilo kojem kriteriju te ih članovi mogu slobodno stvarati sami. Konačno, tu su i događaji (Events) - alat koji podjednako dobro može poslužiti za osobnu organizaciju vremena, kao i za podsjećanje prijatelja i poznanika na važne događaje ili organizaciju skupnih događanja (rođendani, skupovi, večere, ručkovi, roštiljade, izleti itd.). Korisnicima Facebooka također su na raspolaganju i interni messaging sustav sličan klasičnom e-mailu, kojim si mogu međusobno slati privatne poruke, te modul Notes u kojem se mogu pisati bilješke i postovi slobodne forme ili čak importirati sadržaj iz nekog bloga. Zapravo, Notesi praktički i jesu oblik bloga, a Facebookov Help na pitanje "Why aren't notes called blogs?" odgovara s "Because then you'd be a blogger".
Od igle do lokomotive
Jedna od specifičnosti Facebooka jest i Facebook Platform: slično Flickru, Facebook dopušta dodavanje svojevrsnih plug-inova, odnosno aplikacija (kako se službeno zovu) koje proširuju osnovnu funkcionalnost site. Dovoljno je otvoriti Facebookov repozitorij, pronaći željenu aplikaciju i kliknuti na tipku Add Application - i ona će biti dodana na listu dostupnih modula s lijeve strane vaše Facebook stranice. U repozitoriju ćete naći doista svašta, od kvizova i testova kompatibilnosti partnera i prijatelja, preko igara svih vrsta i oblika, do potpunih idiotarija poput varijacija na temu Tamagotchi i "generatora zatvorskih imena".
Osim neozbiljnih primjena i aplikacija, poput upravo spomenutih, Facebook aplikacije posjeduju i niz posve ozbiljnih i vrlo korisnih. Dalo bi se raspravljati o tome kojih ima u većini i koje su popularnije - štoviše, Facebookov sustav ocjenjivanja i rejtinga nedavno je promijenjen upravo kako bi se smanjila tendencija davanja prednosti posve besmislenim, viralnim aplikacijama, a potakao razvoj korisnih, a nekoliko je ciničnijih recenzenata Facebook proglasilo gomilom beskorisnih gluposti - no stoji činjenica kako su korisne Facebookove aplikacije doista korisne. Također je posve bespredmetno uspoređivati Facebook s drugim poznatim social networking siteovima, čije ime iz protesta odbijamo spomenuti (hint: MojProstor ;), a koji je primjer krajnje neupotrebljivosti i beskorisnosti, kako u virtualnom, tako i u stvarnom svijetu.
Marketplace, modul kojeg su u svibnju ove godine dodali autori Facebooka, dobar je primjer - riječ je o besplatnom oglasniku na kojeg korisnici Facebooka mogu postaviti oglas za ponudu ili potražnju, u jednu od četiri osnovnih kategorija (prodaja, smještaj, poslovi i ostalo). Primjeri korisnih aplikacija su i FeedBurner, koji prikazuje svježe naslove RSS feedova, blogova i podcasta po želji, zatim Box.net, koji omogućava dijeljenje datoteka i kolaboraciju izravno iz Facebooka, ili Jobster, koji u Facebook unosi neke aspekte business networkinga, slične LinkedInu (npr. traženje poslova, spajanje poslovnih partnera, pronalaženje informacija o zaposlenicima, kolegama i kompanijama i tako dalje). (Ante Vukorepa, Plan B 2)