U svih osam većih hrvatskih gradova živi se kvalitetnije od prosjeka Hrvatske, kažu njihovi čelnici. Glavni problemi su promet, kruti otpad, nezadovoljavajuća infrastruktura i nedostatak strategije razvoja grada, kao i to što na sve gradske odluke o infrastrukturnim ulaganjima utječu manjak novca i prioriteti političkih stranaka. Javno-privatna partnerstva većina ispitanika vidi kao potencijalno rješenje mnogobrojnih problema.

Najveći su ekonomski izazovi hrvatskih gradova - nedostatak industrije i nezaposlenost, a ključni infrastrukturni izazov je promet. Podržava se javno upravljanje u sektoru vodovoda i odvodnje, ali s druge strane i liberalizacija tržišta električne energije.

Sažetak je to odgovorā nacionalnog istraživanja koje je provela agencija Puls anketiravši 122 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku) te u četiri grada sa značajnom razvojnom dinamikom (Zadru, Varaždinu, Dubrovniku, Puli).

Danas za sutra     

Povod za prvo nacionalno istraživanje o budućnosti i izazovima koji predstoje našim gradovima bilo je prošlogodišnje istraživanje njemačke korporacije „Megacity Challenges" o izazovima s kojima će se suočiti svjetski velegradovi, a čiji su rezultati predstavljeni na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Naime, u 2007. godini, po prvi put u ljudskoj povijesti, više je ljudi živjelo u gradovima (3,3 milijarde) nego u ruralnim sredinama. Brojka od oko 280 milijuna stanovnika u 25 najvećih velegradova eksponencijalnom će brzinom u narednih sedam godina narasti na 350 milijuna, što će svjetske megalopolise suočiti sa cijelim nizom kompleksnih izazova. Premda cijela Hrvatska ima gotovo upola manje stanovnika negoli primjerice 8-milijunski London, koji je najmanji od 25 svjetskih velegradova obuhvaćen studijom, naša je zemlja prva od njih 190 unutar Siemensovog koncerna u kojoj je provedeno istraživanje o urbanim izazovima. Za potrebe istraživanja anketirana su 122 ispitanika odabrana iz četiri različita područja djelatnosti: izabrani dužnosnici, javni službenici, privatni poduzetnici i utjecajne osobe (znanstvenici, udruge, mediji), koji su propitivani o infrastrukturnim i razvojnim izazovima te o sposobnosti upravljanja gradovima. Cilj istraživanja bio je utvrditi opće izazove koji stoje pred osam hrvatskih gradova i specifične izazove unutar pet osnovnih infrastrukturnih područja (prijevoz ljudi i dobara, vodovod i odvodnja, opskrba električnom energijom, zdravstvena skrb i sigurnost i zaštita). U istraživanju su također analizirani izazovi u području upravljanja gradovima i financiranja infrastrukturnog razvoja gradova.

Ekonomski i socijalni izazovi

Stanovnici hrvatskih gradova među bitnim ekonomskim izazovima u najvećem postotku (35 posto) navode relativno visoku nezaposlenost, točnije nedostatnost ekonomske strategije vezano uz novo zapošljavanje, odsutnost industrije (25 posto) i nezaposlenost (18 posto). Za razliku od hrvatskih gradova, na prvom mjestu ekonomskih izazova svjetskih velegradova nalazi se nezaposlenost, koju je 20 posto ispitanika navelo kao glavni problem; slijedi skupoća života u gradu (14 posto) i pitanje ekonomskog razvoja grada (14 posto). Nezaposlenost je pri vrhu popisa socijalnih izazova hrvatskih gradova (28 posto), a slijedi je nedostatak perspektive za mlade (15 posto) i siromaštvo (15 posto). U svjetskim su velegradovima, s druge strane, kao najveći izazov navedeni oskudni uvjeti života (14 posto) i jaz između bogatih i siromašnih (11 posto). Usporedbe radi, socijalne razlike kao izazov vidi samo 3 posto anketiranih u Hrvatskoj.

Neprimjerena infrastruktura

Većina infrastrukturnih izazova vezana je uz prometnu infrastrukturu, bilo da se radi o neprimjerenosti aktualnim potrebama (43 posto) ili čak potpunom nedostatku nekih elemenata prometne infrastrukture (43 posto). U svjetskim velegradovima 35 posto ispitanika kao najveći izazov također navodi promet, a slijedi ga neprimjerena infrastruktura s 11 posto. Kada su u pitanju rješenja prometnih problema, koji se smatraju ključnim infrastrukturnim izazovom, sudionici istraživanja prednost su dali rješenjima koja su orijentirana na potrebe lokalnog prometa i prijevoza ljudi, u odnosu na izgradnju međunarodnih prometnih smjerova i infrastrukture namijenjene prometu robe. Ta bi rješenja trebala kombinirati javni prijevoz i prijevoz automobilima, a uloga privatnog kapitala u njima bi trebala biti bitna, ali ne i dominantna.

 Energija i voda

Sudionici istraživanja, kad je električna energija u pitanju, bitno su skloniji izgradnji novih kapaciteta kao rješenju nego kontroli potražnje, a čak 80 posto ispitanika smatra da bi se cijena električne energije trebala određivati na tržištu. Kada je o dodatnim izvorima energije riječ - 80 posto ispitanika radije bi izabralo elektrane na fosilna goriva umjesto nuklearnih, ali više od polovice anketiranih (52 posto) smatra da su fosilna goriva bolji izbor u usporedbi s obnovljivim izvorima energije. Većina sudionika istraživanja opredijelila se za javnu opskrbu pitkom vodom u odnosu na komercijalnu opskrbu flaširanom vodom, a njih 84 posto smatra da sektor vodovoda i odvodnje treba biti u vlasništvu i pod čvrstom kontrolom javne vlasti.

Ekologija, zdravstvo i sigurnost

Čak 35 posto sudionika ankete kao najveći izazov u području ekologije navodi teškoće s gospodarenjem krutim otpadom, što ga postavlja na prvo mjesto ekoloških teškoća s kojima se susreću hrvatski gradovi. Za razliku od njih, stanovnici svjetskih velegradova kao najveći ekološki izazov u najvećem postotku (26 posto) navode zagađenost zraka. Stanovnici hrvatskih gradova izazove vide i u vodoopskrbi i odvodnji (16 posto), zagađenosti zraka (13 posto), zagađenosti industrijom (12 posto) i prometu (12 posto).

U području zdravstvene zaštite anketirani ispitanici zalažu se za postojeći odnos između privatnog i javnog sektora, koji podrazumijeva dominantnu ulogu javnog, a koji bi u budućnosti trebao težiti povećanju učinkovitosti u postojećim resursima i izgradnji novih. Kad je riječ o sigurnosti, to pitanje u hrvatskim gradovima nije u vrhu prioriteta, po čemu se dijelom razlikuju u usporedbi s nekim velegradovima. Veseli i to da dvije trećine hrvatskih ispitanika i dalje podržavaju razvijanje otvorenih zajednica i gradova umjesto zatvorenih i kontroliranih blokova, pa rampe na gradskim kvartovima nećemo tako skoro vidjeti. Također, smatraju da treba postići kompromis između javnog nadzora i zaštite privatnosti.

Četiri najveća grada - problemi i rješenja

Zagreb

Naš glavni grad u fazi je razvojne i gospodarske konjunkture, preciznije - u tranziciji iz republičkog središta u europski grad. Zapuštenost nekih infrastrukturnih sustava te dinamičan sektor gradnje otvara dva problema: izgradnju novih sustava i održavanje postojećih, a Zagreb, kažu rezultati, mora među ostalim donijeti dugoročne strateške odluke za dva vitalna područja: promet i javni gradski prijevoz. Dogradonačelnik Ivo Jelušić istaknuo je na Forumu da će Zagreb za pet godina napraviti nove mostove na Bundeku i Jarunu, kao i novi most kod Sarajevske ulice. Slavonska avenija cijela će se proširiti na tri traka, izgradit će se nova željeznička i cestovna zaobilaznica, kao i nova čvorišta. A grad će također, rekao je Jelušić, stimulirati javni gradski prijevoz jer se za cijenu tri dana vožnje automobilom građani cijeli mjesec mogu voziti ZET-om.    

Split   

Najveće probleme građani Splita vide u nezaposlenosti i u nerazvijenoj ekonomiji, a kada je o infrastrukturi riječ - u nedostatku garaža i parkirnih mjesta. U glavne izazove koji predstoje Splitu, otkriva studija, ubrajaju se infrastrukturna nerazvijenost dijelova grada, kao i imovinsko-pravni problemi koji otežavaju njihovo rješavanje. Sudionici istraživanja smatraju da je potrebno donijeti dugoročnije planove infrastrukturnog razvoja. Dogradonačelnik Splita Božidar Čapalija kaže da će se izgradnjom podzemne garaže u Lori za 1.500 automobila uvelike riješiti problem parkirnih mjesta, a u sklopu rukometne dvorane, koja se gradi na istom mjestu, Split će dobiti veliki trgovački centar, novi ulaz u grad, most preko Kaštelanskog zaljeva, brzu cestu do Omiša te novu zgradu gradske uprave.

Rijeka

Riječani drže da je nepostojanje industrije najveći problem njihova grada, a studija dodaje da zbog specifičnog zemljopisnog položaja rješavanje prometnih problema predstavlja jedan od najvećih izazova. Prometni problem naročito dolazi do izražaja u kontekstu strateške orijentacije na luku, kao jednu od okosnica konkurentskih prednosti grada. No dok je s jedne strane značajan za razvoj grada, pomorski promet ujedno predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova s kojima se grad Rijeka suočava. Gradonačelnik Obersnel na Forumu je naglasio da će Rijeka za pet godina postati grad mladih. Budući da nema prostora za širenje, planira se revitalizacija industrijskih prostora. „Svim starim tvornicama i halama udahnut ćemo novi život i građanima ponuditi kvalitetne i raznolike sadržaje", jasan je Obersnel. U prostoru riječke luke već se gradi luksuzni hotel Marina, a na istom mjestu planira se izgradnja kongresnog centra kako bi Rijeka mogla postati i središtem poslovnog turizma.  

Osijek

Sudionici ankete ispitani u Osijeku kao jedan od najvećih izazova vide nepostojanje industrije, zatim neuspješnost ekonomske strategije, a brine ih i problem opskrbe vodom te sustav kanalizacije. Studija donosi jasan zaključak da je jedan od ključnih problema u realizaciji infrastrukturnih projekata upravo politička nestabilnost, o kojoj ovisi svaki budući iskorak glavne slavonske urbane sredine - od obnove ekonomske supstance grada i rješenja problema izlaska iz prometne izolacije do revitalizacije industrije. Dogradonačelnik grada Ivan Vrdoljak na Forumu je rekao da Osijek u narednim godinama planira dovršiti svoj sveučilišni kampus, sagraditi obilaznicu, riješiti odlagalište otpada i pročišćavanje voda.    

Čovječanstvo u problemima

Donosimo nekoliko zanimljivih otkrića iz globalne studije „Megacity Challenges", objavljenih na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 

Prosječan vijek ljudskog života produljio se sa 46,6 godina 1950. godine na 72 godine, koliko će očekivano čovjek živjeti 2025. godine

Broj stanovnika svijeta povećat će se s više od 6 milijardi u ovoj godini na 8 milijardi do 2025. godine

Do 2030. godine svjetska populacija u gradovima povećat će se za 90 posto, pa će u gradovima živjeti 60 posto stanovništva svijeta

Prosječna temperatura od 18. stoljeća povećala se za 0,76° C

Tijekom 12 godina, između 1994. i 2005. godine, zabilježeno je 11 najtoplijih godina - otkako postoje mjerenja

Ispuštanje plina (Greenhouse) veće je nego u doba industrijalizacije, a koncentracija CO₂ u atmosferi najveća je u proteklih 350.000 godina

Do 2010. godine zagušenost prometnica zapadnoeuropskih velegradova povećat će se za 188 posto

Već su danas svjetski velegradovi odgovorni za 80 posto tzv. stakleničkih plinova, a pokrivaju tek 0,4% površine planeta

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije navode da od zagađenja zraka u razvijenim zemljama godišnje umire oko 130.000 ljudi 

Svjetska potrošnja električne energije trebala bi se udvostručiti između 2002. i 2030. godine, osobito zbog povećanja potražnje u zemljama koje brzo napreduju, poput Kine i Indije