<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>PlanB</title>
	<atom:link href="http://planb.com.hr/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://planb.com.hr</link>
	<description>PlanB</description>
	<lastBuildDate>Mon, 08 Mar 2010 14:13:55 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Širenje informacija</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/03/sirenje-informacija/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/03/sirenje-informacija/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 08 Mar 2010 14:12:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[2.0]]></category>
		<category><![CDATA[marketing]]></category>
		<category><![CDATA[planb 24]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4077</guid>
		<description><![CDATA[Informacije koje dobivamo iz okoline ključne su za naš život. Jednako tako i mi šaljemo informacije u okolinu te na taj način sudjelujemo u sustavu. Ta ovisnost o informacijama nije samo značajka čovjeka, nego i svih živih bića, pa i strojeva. Može se, dakako, raspravljati o tome na koji način ostala živa bića i strojevi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Informacije koje dobivamo iz okoline ključne su za naš život. Jednako tako i mi šaljemo informacije u okolinu te na taj način sudjelujemo u sustavu. Ta ovisnost o informacijama nije samo značajka čovjeka, nego i svih živih bića, pa i strojeva. Može se, dakako, raspravljati o tome na koji način ostala živa bića i strojevi &#8220;doživljavaju&#8221; informacije i razumiju li ih zapravo, no to je već tema koja izlazi iz domene ovoga članka.</p>
<p>Zamislite svoj uobičajeni dan – koliko informacija primate i šaljete, bilo putem radija, TV-a, tiska, interneta, od svojih ukućana, suradnika, prijatelja. Većina tih informacija nije osobito zanimljiva, niti se odnose na životno važne probleme, no teško je zamisliti život bez njih. Možete li pobrojati s koliko osoba dnevno razmijenite neke informacije? Tu se međusobno razlikujemo: postoje ljudi koji imaju relativno mali broj prijatelja i poznanika, dok ih neki broje u stotinama.</p>
<p>Prema istraživanju britanskog arheologa Robina Dunbara, broj ljudi s kojima možemo održavati stabilne odnose – ograničen je i iznosi oko 150. Te rezultate Dunbar temelji na arheološkim i etnološkim studijama te na neurološkim nalazima, prema kojima naš mozak jednostavno nema kapaciteta za više od 150 ljudi u prosjeku. Društvene zajednice čija veličina prijeđe taj magični broj – ili se raspadnu ili moraju uvesti neki formalni sustav upravljanja, hijerarhiju ili slične mehanizme kako bi se održale.</p>
<p>U neka davna vremena, kad su ljudske zajednice bile manje od Dunbarovog broja i kada su ljudi živjeli u nekom ograničenom zemljopisnom prostoru, usmena predaja među članovima i tek rijetki susreti s drugim zajednicama bili su dovoljan izvor informacija o svijetu koji ih je okruživao, kao i o znanjima potrebnima da se u tome svijetu preživi. Svatko je bio povezan sa svakim i poznavao je sve članove svojega svijeta, s njima je živio od rođenja do smrti. Velik dio informacija, u nedostatku znanja, producirao se proricanjem, magijom i sličnim aktivnostima.</p>
<p><strong>Činovnički represivni aparat</strong></p>
<p>Postupno su ljudske zajednice kumulirale sve više znanja, znanja dovoljnog da napuste nomadski način života. Znanja koje je zajednicama omogućavalo da budu veće, da osiguraju dovoljno hrane za sve i da se organiziraju. Posljedica toga bila je da više nije svatko znao svakoga, a zajednica je dobila organizacijsku strukturu, hijerarhiju. U takvim zajednicama postoji jasnija podjela uloga, postupno se javlja i sve čvršća podjela rada i specijalizacija. U takvim se uvjetima informacije šire u skladu s hijerarhijom, točnije – pojavljuje se fenomen &#8220;povlaštenih informacija&#8221;. Osobe na istoj razini češće međusobno dijele informacije nego što ih dijele s osobama iznad ili ispod svoje razine. Da bi hijerarhija i organizacija funkcionirale, morala je biti organizirana i komunikacija od vrha prema dolje i obrnuto.</p>
<p>Drugim riječima, knez je morao znati što se zbiva u narodu, a narodu je morao na neki način priopćavati svoje odluke. Na taj način postupno je nastajao i činovnički i represivni aparat, čija je funkcija bila jednako uvođenje reda i provođenje odluka, kao i obrana od vanjskih prijetnji.</p>
<p>I zajednice su međusobno sve češće komunicirale, razmjenjivale znanja i ljude, trgovale, udruživale se, ratovale. Drugim riječima, svijet je postajao sve veći. I dok je vladajuća klasa komunicirala – bilo izravno sa svojim pandanom u drugoj zajednici ili preko izaslanika – &#8220;narod&#8221; je informacije uglavnom dobivao od putnika namjernika i trgovaca. Upravo su trgovci i trgovina u to vrijeme bili ključni za prenošenje znanja i informacija o svijetu. Oni su vidjeli više svijeta nego itko drugi, skupljali znanja i robu iz raznih krajeva i na taj način bili pokretači tehnološkog razvoja.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/03/sirenje-informacija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Recession, it shrank my office</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/recession-it-shrank-my-office/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/recession-it-shrank-my-office/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Feb 2010 10:29:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[2.0]]></category>
		<category><![CDATA[planb 24]]></category>
		<category><![CDATA[ušteda troškova]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4071</guid>
		<description><![CDATA[Ono nešto sitno uloženog novca brzo kopni, oglašivači nekako nisu zainteresirani, ljudi ima, ali nitko da plati premium paket usluge, stranci se lagano raspituju – dakle ima neke nade&#8230; ali kako preživjeti do nekog novog dot kom buma (ne, nije kineski)?
Svježe, ali i one malo starije tvrtke suočene s financijskom sušom traže različite načine preživljavanja [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ono nešto sitno uloženog novca brzo kopni, oglašivači nekako nisu zainteresirani, ljudi ima, ali nitko da plati premium paket usluge, stranci se lagano raspituju – dakle ima neke nade&#8230; ali kako preživjeti do nekog novog dot kom buma (ne, nije kineski)?</p>
<p>Svježe, ali i one malo starije tvrtke suočene s financijskom sušom traže različite načine preživljavanja krize koju smo tek nedavno službeno priznali, da bismo, evo, prije pet minuta službeno optimistično izjavili da iz nje upravo izlazimo. Vjerojatno postoji netko tko službeno vjeruje, no što će učiniti ostali?</p>
<p>Male i mlade tvrtke su u prednosti: mogu primijeniti mnoge ili sve stvari iz ovih uputa – a da se to na njihovo poslovanje ne odrazi previše. Etablirane tvrtke imaju problem: bilo kakvo skupljanje kupci će, a naročito konkurencija, proglasiti neminovnim znakom skorašnjeg kraja. U primjeni ovih savjeta, dakle, budite oprezni. Izvažite koliko vam se pojedini savjet isplati, a koliko štete može uzrokovati.</p>
<p><strong>Rad od kuće</strong></p>
<p>Rad od kuće nije neka novost. Mnoge tvrtke rado svoje djelatnike upućuju na rad od kuće jer je to dobar argument za – manju plaću. Mlade firme u problemima najčešće se odlučuju na ovakav potez, čak i kada već imaju zakupljen poslovni prostor. Trebate li otkazati poslovni prostor i raditi iz kreveta?</p>
<p>Ako vam poslovni prostor ne služi za održavanje sastanaka, tj. ako se bavite djelatnostima u kojima vas klijenti ne posjećuju često, odustajanje od poslovnog prostora može biti pravi financijski blagoslov. Dapače, iznajmite li svoju spavaću sobu svojoj tvrtki kao uredski prostor, moći ćete sami sebi plaćati stanarinu, pa ćete si istovremeno biti najmodavac, najmoprimac, poslovođa i radnik. Radeći tako za četvoricu, sigurno ćete se izvući iz krize! Djelatnike pošaljite kući i adekvatno im (vidi gore) smanjite plaću – jer em ne moraju putovati na posao, em su u domaćoj atmosferi, em rade u pidžamama ili goli&#8230;</p>
<p>Nedostatak je kućnog poslovnog prostora u tome što klijente baš i ne možete dovesti u svoju dnevnu sobu i objašnjavati im da ste pouzdan i ozbiljan partner. Također, imate li nezaposlenog bračnog partnera ili malu djecu, rad od kuće može se pretvoriti u izvor silnih frustracija. U tom slučaju bolje je negdje unajmiti makar i malu sobicu, gdje ćete se moći u miru koncentrirati na posao.</p>
<p>Dovođenje radnih kolega u dnevnu sobu? U načelu ide, sve dok vas (gore spomenuti) bračni partner u nekom trenutku sve ne istjera van.<br />
<strong>Procijenjena mjesečna ušteda:</strong> tisuću kuna po zaposleniku</p>
<p><strong>Virtualni ured</strong></p>
<p>Iako se tek nedavno pojavila kod nas, ova zapravo izvrsna ideja omogućuje vam prikrivanje činjenice da ste mali, siromašni, nelikvidni i jedva krpate kraj s krajem. Za određenu količinu novca možete &#8220;zakupiti&#8221; virtualni ured i imati sve bitne atribute prave tvrtke: adresu na koju je moguće poslati pisma i pošiljke, fax, pravu živu sekretaricu da se na telefon javlja i obavještava vas o pristiglim porukama, pa i e-mail adresu i web stranice. Off Space (www.offspace.com) nudi upravo takvu uslugu, a najjeftinija pretplata iznosi 710 kn mjesečno. Puno? Malo?</p>
<p>Ovisno o tome koliko ste dosad plaćali pravi uredski prostor, troškove telefona, struje i zgodne sekretarice. Ovu zgodnu priliku možete gotovo u potpunosti nadomjestiti osobnim trudom u kućnoj radinosti, ali jednu stvar ipak biste trebali iskoristiti: mogućnost najma dvorane za prezentacije. Dvorana se iznajmljuje po satnici, unutra je sve potrebno za održavanje moderne prezentacije, uključujući i računalo. Na vama je da donesete stick sa svojom prezentacijom i okupljeni auditorij uvjerite u superiornost vašeg proizvoda. Čak i ako niste zainteresirani za virtualizaciju uredskog prostora, najam dvorane za prezentacije trošak je koji biste trebali ukalkulirati u marketinške kampanje.<br />
<strong> Procijenjen mjesečni trošak:</strong> tisuću kuna</p>
<p><strong>Fiksni telefon</strong></p>
<p>Možda zvuči glupo, ali golema većina potencijalnih kupaca zaobilazi tvrtke čiji je službeni telefonski broj neki iz 09* grupe. Službeni mobilni telefon posve je korisna i nužna sprava, ali on nije sredstvo prvog kontakta s potencijalnim kupcem. Kupci su konzervativni i fiksna telefonska linija govori im da je riječ o ozbiljnoj firmi s poslovnim prostorom (!!) u kojem sjedi barem jedan telefon, jedna tajnica i jedan fikus. Iako je iz gore navedenih prijedloga očito da tome ne mora biti tako, snaga navike je iznimna. Ljudi žele s vama kontaktirati fiksnim telefonom. Faks i nije tako nužna stvar, ali tvrtka koja reklamira mobilni telefon kao sredstvo kontakta odmah biva kategorizirana kao sumnjiva, mala, samo-što-nije-krepala, neozbiljna&#8230;</p>
<p>Spas donosi Vipnetov <a href="www.vipnet.hr/cw/show?idc=27230735" target="_blank">Homebox Call</a> aparatić. Ne toliko zbog svoje relativne prenosivosti, nego zato što je to fiksna linija na bonove. Na njega možete prebaciti svoju postojeću fiksnu liniju (tj. telefonski broj) i dobili ste &#8220;ozbiljan&#8221; telefon za minimalne troškove. Naravno, povremeno i vi trebate nekoga nazvati, dapače. Troškovi telefona nezaobilazni su, ali uz malo žongliranja cijenama operatera&#8230; Uostalom, vrlo je vjerojatno da u svom &#8220;kućnom uredu&#8221; ionako već imate fiksnu telefonsku liniju. Samo je stavite u funkciju na pravi način.<br />
<strong> Procijenjen mjesečni trošak:</strong> sto kuna</p>
<p><strong>Računalo</strong></p>
<p>Ako već nemate računalo (što nam je vrlo teško za povjerovati), evo kako možete proći jeftinije.<br />
Tajna o kojoj trgovci nerado pričaju kaže da su u ovom posljednjem desetljeću računala toliko napredovala da i ona relativno stara (čitaj: pet-šest godina) imaju dovoljno snage za obavljanje uredskih poslova.</p>
<p>To znači da ne morate nabavljati potpuno nova računala, niti trebate uzimati ono što vam trgovci nude.<br />
Dakako, lijepo je imati skupo i novo računalo, ali suzdržite se. Želite li kupiti novo računalo iz trgovine, bez imalo srama gledajte u one cjenovno najjeftinije konfiguracije. Vjerujte, posve su dovoljne za svakodnevni uredski posao.<br />
Želite li uštedjeti još i više, možete potražiti &#8220;obnovljena&#8221; stara računala. Takvim poslom bavi se nekoliko trgovaca, a najpoznatiji je možda <a href="http://www.infolab.hr" target="_blank">Infolab</a>. Reparirano računalo posve sposobno za uredsko poslovanje možete kupiti i za manje od tisuću kuna, a povremeno se nađe i kakav dobar deal s notebook računalima.</p>
<p>Malo spretniji mogu iskušati Linux i OpenOffice kao zamjenu za MS Windows i MS Office rješenja. OS i uredski paket potpuno su besplatni (riječ je o slobodnom softveru) i nije potrebno plaćati nikakve licence za korištenje, pa se i tako može malo uštedjeti.</p>
<p>Ipak, jedan caveat emptor: nemojte zaboraviti da rabljeno računalo nije jeftino bez razloga; kupujete li ili koristite rabljeno računalo, dajte si truda i češće radite backup – jer nikad ne znate kad će vam vrisnuti disk (za koji ne znate ni koliko je dugo ni pod kakvim uvjetima radio), zajedno sa svim vašim važnim poslovnim podacima!</p>
<p><strong>Veza sa svijetom</strong></p>
<p>Da, pritom mislimo na internet. Veza na isti, krv i ostale tjelesne tekućine vaše male i moderne tvrtke može biti više ili manje jeftina, više ili manje legalna. Najjeftinija ali i najmanje legalna opcija jest da vlastitim laptopom hvatate tuđe nezaštićene bežične mreže. To vas ne košta ništa, a nije vas ni jednostavno uloviti, no nije ni nešto čime bi se pošten čovjek hvalio. Osim toga, na istoj toj nezaštićenoj mreži može biti još netko, a podaci koje vaše računalo prima i šalje dostupni su svakome u dometu te mreže. Ovo je faktički jeftin ali vrlo neetičan i vrlo nesiguran način komunikacije.</p>
<p>Bolje rješenje je kafić, kao s onih reklama o mladim stručnjacima koji sjede u nekom kafiću, piju kavu i istovremeno svojim laptopom zarađuju ogromne količine novca. Zanemarimo li izvjesnu neistinu u toj reklami, ostaje činjenica da u velikim gradovima zaista možete naći kafić u kojem možete sjesti, piti kavu i pristupati internetu. Nešto skuplje, nešto sigurnije i svakako mnogo etičnije rješenje od inicijalne ideje.</p>
<p>Trebate li interneta za po putu, nema vam druge nego kupiti odgovarajući stick nekog od davatelja GSM usluga. Unatoč silnim reklamama o niskim tarifama i potpunoj kontroli troškova, činjenica je da je ovaj način komunikacije s internetom daleko najskuplji, doslovce na desetine puta skuplja od svih drugih. Možete li se suzdržati samo na e-mail porukama, ovo može biti ekonomično rješenje. Volite li surfati ili želite svako malo provjeriti Facebook&#8230; jao vama.</p>
<p>Najekonomičnija i najsigurnija metoda jest u svoj kućni ured uvesti dobri stari ADSL. Pritom se malo isprsiti i uzeti tzv. flat rate – jedinstvenu mjesečnu cijenu bez obzira na količinu prenesenih podataka. Uštedjet će vam živce i strepnju zbog prekoračenja limita, a flat rate cijene danas su toliko povoljne da se ništa drugo zapravo niti ne isplati.</p>
<p>Napravite sami kalkulaciju: na stranici <a href="http://www.usporedi-tarife.com" target="_blank">www.usporedi-tarife.com</a> možete naći zgodne usporedne tablice za različite načine pristupa internetu. Kalkulator u ruke i izračunajte sami.</p>
<p><strong>Procijenjen mjesečni trošak:</strong> 100-150 kuna za pristojno brz flat rate priključak s ugovornom obavezom.</p>
<p><strong>Aplikacije</strong></p>
<p>Da ne mrčimo papir bez veze, stari Plan B u ruke – tekst &#8220;<a href="http://planb.com.hr/2009/10/online-ured/" target="_self">Online ured</a>&#8220;, s detaljnim opisom nekoliko korisnih i besplatnih online rješenja za komunikaciju, prezentaciju, zajednički rad, pohranu podataka&#8230; sve što jednom Uredu 2.0 treba.</p>
<p><strong>Besplatne stvari</strong></p>
<p>Ovdje ste prepušteni mašti. U načelu se isplati pohoditi razne promocije tvrtki, akcije i okupljanja. Povremeno uleti kakav USB stick, notes, pilates lopta ako kupite set kineskih noževa&#8230; na boljim prezentacijama možete se ogrebati i za sasvim pristojnu torbu za prijenosno računalo. Osim te opipljive faze, svako takvo okupljanje često nudi i jelo i piće (da mladi poduzetnik ne krepa od gladi), ali i onu najvažniju stvar – druge ljude. Potencijalne kupce. Potencijalne partnere. Potencijalne nove ideje, potencijalne nove prodajne kanale. Trik je u upoznavanju što većeg broja ljudi (i zatim zadržavanju kontakta). Želite li baš jako mukte dobiti nešto materijalnih dobara, posjetite  <a href="http://www.besplatne-stvari.com" target="_blank">www.besplatne-stvari.com</a></p>
<p><strong>Gerilski marketing</strong></p>
<p>I dok tako skučeni u krevetu pokušavate osmisliti na koje načine da nekome uvaljate svoj proizvod, pokušajte se okrenuti nekonvencionalnim metodama marketinga. Da, lijepo je imati plaćen oglas u novinama ili čak na televiziji, no postoje i drugi načini da javnost sazna za vas.</p>
<p>Najlakše je to ostvariti imate li zaista dobar proizvod. Takav će se vrlo rado naći u stručnim i manje stručnim novinama, jer novinari i urednici barem potajno vole kad im pod ruke dođe nešto o čemu mogu napisati nešto pozitivno i dobro. Seks, smrt, sukobi, sise, vaš proizvod, seks, smrt, sukobi, sise&#8230;</p>
<p>Gerilski marketing je zapravo odlična stvar. Za vrlo male ili nikakve troškove moguće je svoju poruku proširiti na prilično veliku publiku. Ponekad stvari možete www.opsus.hr odigrati tako da www.opsus.hr budu posve www.opsus.hr suptilne i <a href="http://www.opsus.hr" target="_blank">www.opsus.hr</a> gotovo neprimjetne, ponekad možete provokacijom izazvati (dobru ili lošu) reakciju i skrenuti pozornost ljudi, ponekad im se možete tiho zavući pod kožu, a ponekad ih trebate lupati macolom po glavi.</p>
<p>Gerilski marketing je jako oružje, koje jednako mogu koristiti direktor marketinga u velikoj multinacionalki i direktor marketinga koji je i direktor firme i jedini vlasnik, tj. vi. Velika prednost mu je što – dobro osmišljen – ne zahtijeva velike budžete.</p>
<p><strong>Educirajte se, dakle:</strong><br />
<a href="http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=5563 " target="_blank"> http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=5563<br />
</a><a href="http://www.borja.org/brandman/kako-ne-raditi-gerilski-marketing " target="_blank"> http://www.borja.org/brandman/kako-ne-raditi-gerilski-marketing<br />
</a><a href="http://kakoprodavati.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=188&amp;Itemid=1 " target="_blank"> http://kakoprodavati.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=188&amp;Itemid=1<br />
</a><a href="http://is.gd/2NifJ " target="_blank"> http://is.gd/2NifJ<br />
</a><a href="http://is.gd/2NihK" target="_blank"> http://is.gd/2NihK</a></p>
<p>(<strong>Radoslav Dejanović, Plan B 24</strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/recession-it-shrank-my-office/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Digitalni Plan B</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/digitalni-plan-b/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/digitalni-plan-b/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 16 Feb 2010 14:40:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pop kultura]]></category>
		<category><![CDATA[planb]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4056</guid>
		<description><![CDATA[Od veljače, Plan B možete čitati na Kubi, u Sjedinjenim Državama, Mongoliji i bilo kojem drugom kutku svijeta u kojem postoji internet! Već su duže vrijeme digitalna izdanja praksa više-manje u cijelom svijetu, a naši motivi pokretanja takvog izdanja prije svega leže u mogućnosti da dopremo do čitatelja u svakom kutku planeta, kao i da [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Od veljače, Plan B možete čitati na Kubi, u Sjedinjenim Državama, Mongoliji i bilo kojem drugom kutku svijeta u kojem postoji internet! Već su duže vrijeme digitalna izdanja praksa više-manje u cijelom svijetu, a naši motivi pokretanja takvog izdanja prije svega leže u mogućnosti da dopremo do čitatelja u svakom kutku planeta, kao i da iskustvo čitanja dosegne novu razinu.</p>
<p>Iako će se mnogi složiti s tim da se digitalno izdanje ne može mjeriti s tiskanim kada govorimo o užitku čitanja (uz miris papira), ono ipak ima i svojih prednosti. Prije svega, svi linkovi su klikabilni, što je za magazin poput Plana B, koji je krcat dobrim linkovima, velika stvar. U praksi to znači da će vam biti dostatan tek jedan klik kako biste site koji vas zanima otvorili u novom tabu ili prozoru. Mnogi će se veseliti tome – jer otkako izlazi Plan B pitate nas kad ćemo linkove skupiti na jednom mjestu.</p>
<p>Digitalno je izdanje moguće pretraživati, a prednost je i u tome što pojedine dijelove teksta i stranice možete pohraniti u bookmarks, kako se kasnije ne bi patili tražeći pojedine dijelove teksta ili slali nama mailove da vam pošaljemo PDF teksta jer vam treba za seminar/diplomski ili nešto slično.</p>
<p>Prednost digitalnog izdanja je i u pristupu starim brojevima. Naime, svi pretplatnici na digitalno ili tiskano izdanje dobit će pristup kompletnoj arhivi starih brojeva Plana B u digitalnom formatu, pa najžešći fanovi mogu proći sve linkove i konačno ih zabilježiti na jednom mjestu ili se podsjetiti na stare tekstove u kojima su uživali.<br />
Nadalje, cijena digitalnog izdanja – i pojedinačnih brojeva i pretplate – bit će niža.</p>
<p><strong>Modeli i cijene</strong></p>
<p>Svi pretplatnici tiskanog izdanja dobit će pristup i digitalnom izdanju, i to kompletnoj arhivi. Postojeći pretplatnici neka nam se jave na e-adresu pretplata@planb.com.hr, kako bismo im poslali pristupne podatke.</p>
<p>Cijena godišnje pretplate na digitalno izdanje iznosi <strong>120 kuna</strong> (odnosno <strong>16,5 eura</strong>). Svi digitalni pretplatnici također dobivaju pristup cjelokupnoj digitalnoj arhivi starih brojeva Plana B.</p>
<p>Novi broj u digitalnom izdanju može se kupiti po cijeni od <strong>20 kuna</strong>.</p>
<p>U našoj online trgovini moguće je pretplatiti se i na tiskano izdanje, čija cijena iznosi <strong>280 kuna</strong>.</p>
<p><strong>Online trgovina</strong></p>
<p>Online trgovina Plana B smjestila se u T-Comovom trgovačkom centru, na adresi <a href="http://planb.shoppingcentar.com.hr" target="_blank">http://planb.shoppingcentar.com.hr</a>. Plaćanje se vrši kreditnim karticama American Express, Mastercard i Visa – putem T-Com Payway sustava. Sámo digitalno izdanje smješteno je pak na našim stranicama. (<strong><em>borja</em></strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/digitalni-plan-b/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>8</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Plan B 29, veljača &#8216;10</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/plan-b-29-veljaca-10/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/plan-b-29-veljaca-10/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 16 Feb 2010 08:46:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Magazin]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4033</guid>
		<description><![CDATA[03 čemu sve
08 24/7
17 Kolumne
22 Priča se o – Transmeet.TV
25 Kliknite i mi smo
26 Manager novog kova
28 Zeleni ured – Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj
30 Zelena energija &#8211; Kako se Nobel okliznuo o klimatske promjene
33 Mili Vinili
36 Reportaža – Human Sinergy Project
38 Big in Japan – Final Fantasy
42 Infopunkt – Prijevozna sredstva budućnosti
44 Igre – [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>03 čemu sve<br />
08 24/7<br />
17 Kolumne<br />
22 Priča se o – Transmeet.TV<br />
25 Kliknite i mi smo<br />
26 Manager novog kova<br />
28 Zeleni ured – Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj<br />
30 Zelena energija &#8211; Kako se Nobel okliznuo o klimatske promjene<br />
33 Mili Vinili<br />
36 Reportaža – Human Sinergy Project<br />
38 Big in Japan – Final Fantasy<br />
42 Infopunkt – Prijevozna sredstva budućnosti<br />
44 Igre – Sociologija gaminga<br />
46 Strip – Metabaruni i El Nino<br />
50 Plannner</p>
<p><strong>Stalne rubrike</strong></p>
<p>Hi Tech<br />
76 Gadgeti<br />
82 e &#8211; Patrola</p>
<p><strong>Blogosfera</strong><br />
86 Blogosfera – Tweetanje unaprijed (Tweet later)<br />
88 Twitroll – Mia Briberović</p>
<p><strong>2.0</strong><br />
90 2.0<br />
92 Praksa protiv teorije Ili, zašto mrzim blogere i Google</p>
<p><strong>Glazba</strong><br />
94 Iskričavo crna<br />
96 Narodnjačko-oslobodilačka borba</p>
<p><strong>Film/TV</strong><br />
98 Fantastic Mr. Fox<br />
104 Zagreb Dox<br />
110 The Pacific</p>
<p><strong>Knjiga</strong><br />
112 Steal across the Sky</p>
<p><strong>Kužim spiku</strong><br />
116 Luk – butiga za mlade i stare u centru ispod Đardina</p>
<p><strong>Food</strong><br />
120 Astrologija i hrana<br />
122 Studenti neće ostati gladni</p>
<p><strong>Demode na mode</strong><br />
124 Ubij, zakolji da ništa ne postoji</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/plan-b-29-veljaca-10/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>LessThanAMinute – To Be</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/lessthanaminute-%e2%80%93-to-be/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/lessthanaminute-%e2%80%93-to-be/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 11 Feb 2010 10:59:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pop kultura]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4023</guid>
		<description><![CDATA[Sudjelujte! Kaže službeni priopćenje: Pozivamo Vas na koncert grupe LessThanAMinute koji će ekipa TransmeetTv-a trajno zabilježiti za online DVD izdanje, te ga također live streamati za one koji budu primorani ostati uz računalo. Program počinje od 20h u inspirativnom ambijentu velike dvorane Teatra &#38;TD  (subota, 13.2.) uz projekcije filmova TransmeetTv-a, a koncert počinje u 22h. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Sudjelujte! Kaže službeni priopćenje: Pozivamo Vas na koncert grupe LessThanAMinute koji će ekipa TransmeetTv-a trajno zabilježiti za online DVD izdanje, te ga također live streamati za one koji budu primorani ostati uz računalo. Program počinje od 20h u inspirativnom ambijentu velike dvorane Teatra &amp;TD  (subota, 13.2.) uz projekcije filmova TransmeetTv-a, a koncert počinje u 22h. Kako bi zadovoljili sve Vaše potrebe, omogučiti ćemo Vam i chill zonu u &amp;TD caffeu, a cjelokupna zabava trajati će do 3h.</p>
<p>LTM će Vam predstaviti glazbu na kojoj su marljivo radili godinama i željno očekuju Vaše reakcije! Album &#8220;To Be&#8221; izdan je pod Creative Commons licencom te ga, sukladno s time, na službenoj stranici benda (<a href="http://lessthanaminute.net" target="_blank">lessthanaminute.net</a>) možete besplatno preuzeti i biti jedan od onih koji će znati sve riječi pjesama na koncertu. Kako se bend ne bi osjećao usamljeno, na pozornici će im se pridružiti gosti: Dubravko Lapaine (didgeridoo), Maja Savić (jazzart), Čipkice (ženski etno zbor), i još neki gosti koje ćemo ostaviti za iznenađenje.</p>
<p><strong>Less Than A Minute su:</strong><br />
Mario Huljev (vokal)<br />
Valen Samardžija (Worldstick)<br />
Konrad Lovrenčić (bas gitara)<br />
Janko Novoselić (bubanj)<br />
Elvis Penava (gitara)<br />
Toni Starešinić (klavijature)<br />
Damir Babojelić (ton-majstor)</p>
<p>&#8220;Pokušavamo naći taj LessThanAMinute trenutak koji predstavlja pravu energiju koja lebdi između nas i publike. Trenutak koji ne traje dugo, ali ga pamtite za cijeli život. Kao kad u prolazu vidite djevojku, ne kažete si ništa, ali znate da oboje mislite isto u tom trenutku. Možda se nećete sjetiti tog trenutka svaki dan, možda ni tjedan, ni mjesec, ali ćete ga se sjetiti ponekad i biti će vam drago da ste ga proživili.&#8221;</p>
<p>LessThanAMinute je zagrebački bend sastavljen od vrhunskih muzičara, već naveliko poznatih po svojem radu u etabliranim hr bendovima (Elemental, TBF, Kries, Kontrapunkt, Mangroove, RDK). Glazba koju LTM živi i producira prožeta je elementima balkanskog etna, klupske breakbeat kulture i pop glazbe. Ohrabreni knjigom &#8220;Mutant Message Down Under&#8221; (&#8220;Tihi zov Australije&#8221;), neobičnim instrumentom World Stickom (kojeg im je poklonio norveški gitarist Roger Ludvigsen) i etno zapisima naših predaka pronađenima u Etnografskom institutu, započeli su snimati ovaj album.</p>
<p>Iako je World Stick stigao iz druge zemlje, u kojoj služi i za prizivanje dobrih duhova, sličan je šargiji koja se svirala na području Balkana, te je njegov zvuk prisutan u svim pjesmama.<br />
Neko vrijeme, Valent i Konrad eksperimetirali su svakoga petka sa raznim glazbenicima u sklopu session večeri u zagrebačkim klubovima. Gosti su im bili bubnjari, pjevači, MC-ji, saksofonisti, svirači didgeridooa, perkusionisti i sl. Uskoro se projektu pridružio i pjevač Mario koji se svojim inspirativnim autorstvom i osebujnim vokalnim sposobnostima odlično uklopio u postojeću sliku. Sve prikupljene djelove odlučili su zabilježiti na nosaču zvuka. Pjesme su nastale iz  prvog takea (lessthanaminute), ali je za njihovo dovršavanje trebalo više od 3 godine studijskog rada.</p>
<p>U pjesmi Fildjan upotrijebljen je sample žene iz Sarajeva, snimljen 1970. godine, koja pjeva i svira na šalici kave i tanjuriću. Mnogo godina kasnije našla se na ovom CD-u i svjedoči o lucidnosti i originalnosti glazbe s područja Balkana. (<strong><em>pb</em></strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/lessthanaminute-%e2%80%93-to-be/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nova ponuda za postojeće i nove korisnike B.neta</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/nova-ponuda-za-postojece-i-nove-korisnike-b-neta/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/nova-ponuda-za-postojece-i-nove-korisnike-b-neta/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 09 Feb 2010 13:28:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[24/7]]></category>
		<category><![CDATA[bnet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4019</guid>
		<description><![CDATA[B.net, najveći kabelski operator i jedan od vodećih alternativnih telekomunikacijskih operatora, danas je započeo s posebnom ponudom za postojeće i nove korisnike koji žele nadograditi svoj paket usluga ili isprobati B.netovu triple play ponudu po promotivnoj cijeni tijekom tri mjeseca – i to bez ikakvih obaveza, tj. uz mogućnost otkazivanja usluge prije isteka probnog razdoblja, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>B.net, najveći kabelski operator i jedan od vodećih alternativnih telekomunikacijskih operatora, danas je započeo s posebnom ponudom za postojeće i nove korisnike koji žele nadograditi svoj paket usluga ili isprobati B.netovu triple play ponudu po promotivnoj cijeni tijekom tri mjeseca – i to bez ikakvih obaveza, tj. uz mogućnost otkazivanja usluge prije isteka probnog razdoblja, bez naknade.</p>
<p>Budućim i postojećim korisnicima koji već koriste neku od B.netovih usluga (kabelsku televiziju, Internet ili telefon ) B.net od danas nudi 3D paket po znatno povoljnijim uvjetima. Svi koji odaberu uslugu 3D paketa za vrijeme trajanja kampanje (od danas pa sve do 1. svibnja 2010.) tijekom prva tri obračunska razdoblja triple play uslugu će dobiti po cijeni od samo 79,65 kuna mjesečno – kao da su se pretplatili samo na uslugu kabelske televizije.</p>
<p>Postojeći korisnici nekog od 2D paketa (paketa koji kombiniraju dvije usluge) u ovom promotivnom razdoblju mogu prijeći na 3D paket po cijeni od 160,30 kuna mjesečno tijekom prva tri obračunska razdoblja. B.net će sve korisnike koji se odluče isprobati B.netov 3D paket ili nadograditi postojeću uslugu novom, nagraditi besplatnim gledanjem programa HBO, HBO Comedy, Cinemax i Cinemax2 tijekom prva tri obračunska razdoblja.<br />
Ova ponuda u potpunosti je u skladu s „Try &amp; Buy“ načelom kojega B.net promovira proteklih mjeseci u regijama koje prelaze na digitalno emitiranje televizijskog signala, što znači da korisnici mogu tijekom probnog razdoblja otkazati uslugu bez ikakvih dodatnih obaveza.</p>
<p>„U naredna tri mjeseca, koliko će ova posebna ponuda biti dostupna korisnicima koji se nalaze na području pokrivenosti našom mrežom u svih sedam gradova gdje možemo pružiti uslugu, velik dio stanovništva morat će opremiti svoje domove digitalnim prijemnikom signala zbog isključivanja dosadašnjeg analognog televizijskog signala u većem dijelu Hrvatske. Osmislili smo stoga ovu ponudu baš kako bismo olakšali ovaj tehnološki skok i učinili ga povoljnijim za nove korisnike jer će naši budući korisnici u svakom slučaju imati veću i raznovrsniju ponudu televijskih programa nego u bilo kojoj drugoj &#8216;zemaljskoj&#8217; varijanti“, komentirao je razloge uvođenja ove posebne ponude i „try &amp; buy“ kampanje Senad Kulenović, direktor prodaje i marketinga  B.net Hrvatske d.o.o..<br />
Više informacija o ovoj ponudi možete pronaći na stranicama B.neta – <a href="http://www.bnet.hr" target="_blank">www.bnet.hr</a>.(pb)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/nova-ponuda-za-postojece-i-nove-korisnike-b-neta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Hrvatska premijera krimi večere u hotelu Adriatic</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/hrvatska-premijera-krimi-vecere-u-hotelu-adriatic/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/hrvatska-premijera-krimi-vecere-u-hotelu-adriatic/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 08 Feb 2010 14:28:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[24/7]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4016</guid>
		<description><![CDATA[Tajanstvene večere svojevrstan su oblik gastro-scenskog događaja koji se već niz godina vrlo uspješno organizira u Americi, te u posljednje vrijeme sve intenzivnije i u zemljama zapadne Europe. U Hrvatskoj će ovaj projekt zaživjeti zahvaljujući izvrsnoj suradnji Maistre i Umjetničke akademije u Osijeku koje su pokrenule ovaj, za hrvatske okvire, potpuno inovativan projekt.
Za vikend od [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Tajanstvene večere svojevrstan su oblik gastro-scenskog događaja koji se već niz godina vrlo uspješno organizira u Americi, te u posljednje vrijeme sve intenzivnije i u zemljama zapadne Europe. U Hrvatskoj će ovaj projekt zaživjeti zahvaljujući izvrsnoj suradnji Maistre i Umjetničke akademije u Osijeku koje su pokrenule ovaj, za hrvatske okvire, potpuno inovativan projekt.</p>
<p>Za vikend od 12. do 14. veljače u restoranu hotela Adriatic u Rovinju, gosti i građani Rovinja imati će priliku biti dio prve tajanstvene večere čiji scenarij nosi naziv &#8220;Svilena tajna Adriatica&#8221;. Riječ je o takozvanoj krimi predstavi s intrigantnom pričom koja završava ubojstvom, a čije je vrijeme i mjesto radnje smješteno u trenutku i mjestu same izvedbe istodobno kombinirajući segmente Valentinova i karnevala.</p>
<p>Glavne uloge igraju studenti prve godine studija glume i lutkarstva s UAUO-a dok će ostatak glumačke postave činiti osoblje hotela Adriatic te Maistrini animatori i građani Rovinja koji su pohađali organizirane osmodnevne glumačke radionice. Sudionici večere će također imati ključnu ulogu u cijeloj priči. Njihov će zadatak biti razotkriti ubojicu i njegove motive putem indicija koje će dobivati kroz niz glumačkih sekvenci koje će se izmjenjivati uz sljedove jela. Svaku od tri uzastopne večere karakterizirati će drugi završetak dok će se tokom svake održati i modna revija svilenih šalova kreatorice Jasmine Pancek, hrvatskoj javnosti poznata i kao direktor Dizajna za brend Croata.</p>
<p>Nama ovo zvuči odlično ;) (<strong><em>pb</em></strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/hrvatska-premijera-krimi-vecere-u-hotelu-adriatic/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Neil Gaiman: Američki bogovi</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/neil-gaiman-americki-bogovi/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/neil-gaiman-americki-bogovi/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 04 Feb 2010 12:14:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pop kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Charlaine Harris]]></category>
		<category><![CDATA[Guy Gavriel Kay]]></category>
		<category><![CDATA[knjiga]]></category>
		<category><![CDATA[Marion Zimmer Bradley]]></category>
		<category><![CDATA[najbolji fantasy romani]]></category>
		<category><![CDATA[Neil Gaiman]]></category>
		<category><![CDATA[planb 22]]></category>
		<category><![CDATA[Ray Bradbury]]></category>
		<category><![CDATA[Roger Zelazny]]></category>
		<category><![CDATA[Stephen King]]></category>
		<category><![CDATA[Stephen R. Donaldson]]></category>
		<category><![CDATA[Tim Powers]]></category>
		<category><![CDATA[Ursula Le Guin]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4007</guid>
		<description><![CDATA[Za početak godine poželjela sam pročitati nešto &#8220;laganije&#8221;, napraviti odmak od samonametnute planbeovske lektire, vratiti se korijenima, takoreći. S police na kojoj se talože i množe Knjige koje tek moram pročitati, odabrala sam Američke bogove Neila Gaimana, koju već dugo preskačem na popisu obaveznih naslova (unatoč svom pozitivnom odnosu prema liku i djelu dotičnog pisca) [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Za početak godine poželjela sam pročitati nešto &#8220;laganije&#8221;, napraviti odmak od samonametnute planbeovske lektire, vratiti se korijenima, takoreći. S police na kojoj se talože i množe Knjige koje tek moram pročitati, odabrala sam Američke bogove Neila Gaimana, koju već dugo preskačem na popisu obaveznih naslova (unatoč svom pozitivnom odnosu prema liku i djelu dotičnog pisca) jer ipak se radi o fantasyju, nevoljenom žanru. Pa ipak, &#8220;laganije&#8221; nisam dobila, niti mi se fantasy koji sam čitala gadio, a lik Neila Gaimana u očima mi je porastao na veličinu&#8230; pa, valjda, književnog boga. Dovoljno velikog da sljedeća knjiga koju ću zgrabiti željnim prstima bude također potpisana istim imenom.</p>
<p>Nazvati Neila Gaimana književnim bogom možda i nije pretjerivanje ako se zna njegov književni i ini opus i ako se čak i osobno poznaju pripadnici njegove vjerske sljedbe. Gaiman je već odavno prerastao okvire žanrovskog pisca i postao kultna osoba, kultni književnik, kultni strip-autor i kultni bloger. Što god dotakne pretvori se u zlato, opet bez pretjerivanja. Ako još uvijek nemate pojma o kome ja to spredam hvalospjeve, ili vam je ime blago poznato, ali ne znate gdje biste ga smjestili, onda u par natuknica: autor kultnog stripa (po nekima stripa nad stripovima) Sandman, autor desetak romana za djecu i odrasle (na Američke bogove nastavljaju se Anansijevi dečki, Zvjezdanu prašinu i Koralinu mogli smo i gledati adaptirane za film, u tandemu s Terryjem Pratchettom dobro se snašao u satiri Dobri predznaci, a za najnoviji roman The Graveyard Book nagrađen je prestižnom američkom medaljom Newbery za najbolju knjigu za djecu – da spomenem samo osnove), autor serije Neverwhere (kasnije pretvorene u roman), te scenarija za filmove Mirrormask i Beowulf. Čovjek koji piše pjesme i o kojem pišu pjesme.</p>
<p>Čije se riječi koriste u predsjedničkoj kampanji. Čovjek čiji blog (koji svakodnevno popunjava crticama iz svog života i odgovorima na mailove brojnih fanova) mjesečno posjeti više od milijun ljudi, a čije postove na Twitteru trenutačno prati preko šesto tisuća &#8220;vjernika&#8221;. Englez sa čupavom frizurom i vječno odjeven u crno, koji živi u Americi u kući koja podsjeća na dvorac obitelji Addams, ponosan otac troje djece.</p>
<p>Zašto spominjem da je Gaiman Englez koji živi u Americi? Onako kako ja to vidim, roman Američki bogovi ne bi ni nastao da situacija nije takva. Jer bi samo potomak Starog kontinenta sebi postavio pitanje: što se dogodilo sa starim bogovima i božanstvima nakon što su ljudi iz Starog svijeta naselili Novi? I onda od tog pitanja napravio roman, jedan pravi američki roman ceste, na tragu najautentičnijeg američkog književnog žanra – magijskog realizma – koji povremeno veliča Ameriku, a češće je suptilno kritizira i kudi. Bez brige, sve ću objasniti.</p>
<p>Vjerujem, a možda se varam, da jedan Amerikanac nikada ne bi postavio takvo pitanje. Stvar je percepcije: današnji Amerikanac zna odakle potječe, ali to je američka prošlost – njezina sadašnjost i budućnost nastaju isključivo na američkom tlu. To kaže i Gaiman u svom romanu kad suprotstavlja stare, onemoćale bogove, koji su došli u Ameriku slijedeći one koji su u njih vjerovali i tako ih izgradili i svojom vjerom oživjeli, s novim bogovima tehnologije, medija i interneta, nastalima na tom američkom tlu, jakim i osornim bogovima &#8220;plastike, bipera i neona&#8221; u odijelima i s tamnim naočalama, koji su odlučili zatrti i posljednjeg &#8220;starca&#8221; na Novom kontinentu.</p>
<p>Usred priprema za neminovni sukob starih i mladih, nađe se Shadow, naš antijunak i vodič kroz ovu priču. On je kriminalac koji u zatvoru odslužuje kaznu za težak napad i provodi vrijeme čitajući Herodota, vježbajući i učeći trikove s kovanicama. Tri dana prije nego što treba biti uvjetno pušten na slobodu, dozvoljavaju mu raniji izlazak iz zatvora jer mu žena pogiba u nesreći. Shrvanog i otupjelog od te vijesti vrbuje ga neznanac u avionu, koji nekako, neobjašnjivo, zna sve o njemu, sve do njegovih najskrivenijih misli, za nekakav čudan i nedefinirani posao. Shadow prihvaća ponudu jer ionako mu više ništa u životu nije preostalo.</p>
<p><strong>Bogovi oko nas<br />
</strong></p>
<p>I tako spozna da bogovi zbilja postoje i da su svuda oko nas. Odjednom mu se pred očima otvori čitav jedan novi svijet. I on taj svijet prihvaća ležerno i bez suvišnih pitanja, poput junaka u latinoameričkim romanima magijskog realizma, u kojima je nadnaravno prihvaćeno i normalno, a obične, svakodnevne stvari prikazane su kao čuda. Sa svojim novim šefom po imenu Wednesday putuje diljem Amerike u potrazi za starim bogovima, otkrivajući neobična mjesta koja se čine kao da ih je autor izmislio, a koja zapravo zbilja postoje: na primjer, bizarna Kuća na stijeni, sa svojim najvećim vrtuljkom na svijetu, nalazi se u saveznoj državi Wisconsin, a mistični Rock City je zbilja u državi Georgiji u blizini Chattanooge.</p>
<p>I sam je autor proputovao uzduž i poprijeko prostorima koje opisuje, što pridonosi slikovitosti romana, no izgleda da je ostao zadivljen samo prirodnim čarima Amerike, dok su mu društvo i država podložni kritici: američko je društvo hirovito poput djeteta, vrlo brzo pronalazi nove i zaboravlja stare bogove i predmete obožavanja, a američki Srednji zapad, gdje se odvija većina romana, ekonomski je zaostalo područje koje neminovno nazaduje. Što se bogova tiče, nije sve crno i bijelo – nisu svi stari bogovi dobri, niti su novi oličenja zla. Svaki je bog onakav kakvim smo ga mi, ljudi, stvorili i postoji dokle god postoji tračak vjere u njega. Koliko god to blasfemično zvučalo, što se Gaimana tiče, bogovi su zapravo tek preslika nas samih.</p>
<p>Između putovanja i otkrivanja novih svjetova i starih vjerovanja Shadow otkriva i ponešto o sebi i nauči ponovno živjeti. Da, nailazi na probleme i razočaranja po putu, ali i na neke spoznaje i nove prijatelje, među bogovima i ljudima. Suoči se sa smrću i spozna da ona nije konačna. Razrješava jedan misterij star stotinama godina. Nauči pokoji novi trik s kovanicom. Nakon pustolovine s američkim bogovima, život i smrt mu više nikada nisu bili isti.</p>
<p><strong>Nakladnik:</strong> Algoritam (<a href="http://www.algoritam.hr" target="_blank">www.algoritam.hr</a>)<br />
<strong> Cijena:</strong> 139 kn<br />
<strong> Besplatno poglavlje:</strong> <a href="http://www.skrati.net/ambogovi" target="_blank">www.skrati.net/ambogovi</a></p>
<p><strong>NAJBOLJI FANTASY ROMANI</strong></p>
<ol>
<li><strong>Ursula Le      Guin: CIKLUS O ZEMLJOMORJU</strong> – smješteni u morskom svijetu načičkanom      otočićima, ovi romani uvelike su poslužili kao inspiracija za nastanak      Harryja Pottera</li>
<li><strong>Neil Gaiman:      AMERIČKI BOGOVI</strong> – najpoznatiji Gaimanov roman, koji ne pretendira biti      nova američka mitologija</li>
<li><strong>Roger      Zelazny: AMBERSKE KRONIKE</strong> – dva ciklusa od po pet knjiga koje se odvijaju      u kraljevstvu Ambera, jedinom stvarnom svijetu, koje upravlja Uzorkom</li>
<li><strong>Ray      Bradbury: SOMETHING WICKED THIS WAY COMES</strong> – priča je mješavina <em>fantasyja</em> i horora, a govori o      nadrealnom putujućem karnevalu</li>
<li><strong>Tim Powers:      ANUBISOVA VRATA </strong>– <em>fantasy</em> o      putovanju kroz vrijeme</li>
<li><strong>Guy Gavriel      Kay: LAVOVI AL-RASSANA</strong> – <em>fantasy</em>-verzija      legende o El Cidu</li>
<li><strong>Stephen R.      Donaldson: KRONIKE THOMASA COVENANTA</strong> – priča o ciničnom gubavcu čija je      sudbina spašavanje alternativne Zemlje</li>
<li><strong>Stephen      King: THE DARK TOWER</strong> – serija od sedam knjiga koje objedinjuju žanrove <em>fantasyja</em>, horora i vesterna</li>
<li><strong>Charlaine      Harris: DEAD UNTIL DARK </strong>– prva knjiga iz serije o Sookie Stackhouse, prema      kojoj je nastala serija True Blood</li>
<li><strong> Marion Zimmer Bradley: THE MISTS OF      AVALON</strong> – legenda o Arthuru, ispričana iz perspektive ženskih likova</li>
</ol>
<p>(<strong>Irena Rašeta, Plan B 22/23</strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/neil-gaiman-americki-bogovi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>The Pacific</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/the-pacific-2/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/the-pacific-2/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 02 Feb 2010 12:16:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pop kultura]]></category>
		<category><![CDATA[HBO]]></category>
		<category><![CDATA[Pacifik]]></category>
		<category><![CDATA[The Pacific]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=4003</guid>
		<description><![CDATA[“Ovo nije povijest, ni samo moja priča. Umjesto toga, pokušao sam biti glasnogovornik svojih drugova koji su pometeni u bezdan rata.“ – Eugene B. Sledge, With the Old Breed
U produkciji Playtonea i DreamWorksa, za ovu HBO-ovu miniseriju odgovorni su izvršni producenti Tom Hanks, Steven Spielberg i Gary Goetzman, producentski tim „Združene braće“, HBO-ove miniserije iz [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>“Ovo nije povijest, ni samo moja priča. Umjesto toga, pokušao sam biti glasnogovornik svojih drugova koji su pometeni u bezdan rata.“ – Eugene B. Sledge, With the Old Breed</p>
<p>U produkciji Playtonea i DreamWorksa, za ovu HBO-ovu miniseriju odgovorni su izvršni producenti Tom Hanks, Steven Spielberg i Gary Goetzman, producentski tim „Združene braće“, HBO-ove miniserije iz 2001. g., koja je višestruko nagrađivana, a između ostalih priznanja dobila je i nagrade Emmy te Zlatni globus. Hanks i Goetzman također su izvršni producenti HBO-ove miniserije „John Adams“, koja je osvojila rekordnih 13 Emmyja 2008. godine.</p>
<p>PACIFIK prati isprepletene istinite priče trojice američkih marinaca Roberta Leckieja (James Badge Dale), Eugenea Sledgea (Joe Mazzello) i Johna Basilonea (Jon Seda) tijekom njihova sudjelovanja na pacifičkoj bojišnici Drugoga svjetskog rata. Miniserija prati te vojnike i njihove drugove od prve bitke protiv Japanaca za otok Guadalcanal, bitke za prašume rta Gloucester te osvajanja uporišta na otoku Peleliu, do krvavih borba na pijescima Iwo Jime, ratnih strahota Okinawe i, napokon, njihova trijumfalna, ali i u neku ruku, mučna povratka kućama nakon pobjede nad Japanom.</p>
<p>Miniserija je dijelom zasnovana na knjigama “Helmet for My Pillow“ („Šljem kao jastuk“) Roberta Leckieja te “With the Old Breed” („Sa starom vrstom“) Eugenea B. Sledgea, kao i dodatnim materijalima iz knjiga  “Red Blood, Black Sand” („Crvena krv, crni pijesak“) Chucka Tatuma te “China Marine” („Kineski marinac“) Eugenea B. Sledgea i originalnim intervjuima provedenim od strane producenata.</p>
<p>PRIČA</p>
<p>8. prosinca, tek nešto više od 24 sata nakon iznenadna napada Japanaca na američku mornaričku bazu Pearl Harbor, Kongres je formalno objavio rat carskom Japanu. Čitavo desetljeće tenzije između Japana i Amerike rasle su zbog japanskog širenja i osvajanja regije, uključujući velik dio Kine i jugoistočne Azije. Kao posljedica napada na Pearl Harbor, Amerikanci su se službeno uključili u Drugi svjetski rat koji su prethodne tri godine vodile snage Saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sovjetski Savez, Kinu, Kanadu i Australiju, protiv Sila osovine, uključujući Japan, Njemačku i Italiju. Praktički preko noći, regrutacijski uredi diljem zemlje postali su prepuni tisućama Amerikanaca koji su se dobrovoljno prijavili u vojsku. Velika većina njih izabrala je marince, čije su se snage utrostručile u samo šest mjeseci nakon napada na Pearl Harbor.</p>
<p>Dok je HBO-ova miniserija „Združena braća“ pratila iskustva jedinice padobranaca na europskom bojištu, PACIFIK dočarava rat na drugoj strani svijeta koji se vodio na većem dijelu Tihog oceana i njegovih otoka poput Filipina, Nizozemske Istočne Indije – današnje Indonezije, Nove Gvineje i Solomonskih otoka. Miniserija prati isprepletene odiseje trojice vojnika 1. divizije marinaca, kolektivno nazvane „Stara vrsta“ zbog svoje reputacije najstarije i najveće aktivne divizije marinaca u Americi. Uz potporu svojih kolega marinaca te drugova iz mornarice, zrakoplovstva i vojske, 1. divizija marinaca bila je prva na mnogim od najžešćih bojišta na Pacifiku.</p>
<p>Eksluzivna premijera prve epizode na HBO-u u Hrvatskoj &#8211; Ponedjeljak, 15.03 u 20:05, samo dan nakon američke premijere. (<strong><em>pb</em></strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/the-pacific-2/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ryu Murakami: U MISO-JUHI</title>
		<link>http://planb.com.hr/2010/02/ryu-murakami-u-miso-juhi/</link>
		<comments>http://planb.com.hr/2010/02/ryu-murakami-u-miso-juhi/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 02 Feb 2010 09:32:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>borja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pop kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Banana Yoshimoto]]></category>
		<category><![CDATA[Haruki Murakami]]></category>
		<category><![CDATA[Kazuo Ishiguro]]></category>
		<category><![CDATA[knjiga]]></category>
		<category><![CDATA[Koji Suzuki]]></category>
		<category><![CDATA[Masuji Ibuse]]></category>
		<category><![CDATA[najbolji japanski romani]]></category>
		<category><![CDATA[Natsume Soseki]]></category>
		<category><![CDATA[Natsuo Kirino]]></category>
		<category><![CDATA[planb 24]]></category>
		<category><![CDATA[Ryu Murakami]]></category>
		<category><![CDATA[Yukio Mishim]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://planb.com.hr/?p=3997</guid>
		<description><![CDATA[Japan je planet za sebe – ispričao mi je jednom jedan prijatelj nakon što se vratio s putovanja Japanom. To je zemlja u kojoj je normalno da srednjoškolke prodaju svoja tijela za torbice &#8220;Louis Vuitton&#8221;, gdje se ne treba iznenaditi ako u podzemnoj pokraj vas sjedne mladić odjeven u kostim Spidermana, gdje postoje kvartovi u [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Japan je planet za sebe – ispričao mi je jednom jedan prijatelj nakon što se vratio s putovanja Japanom. To je zemlja u kojoj je normalno da srednjoškolke prodaju svoja tijela za torbice &#8220;Louis Vuitton&#8221;, gdje se ne treba iznenaditi ako u podzemnoj pokraj vas sjedne mladić odjeven u kostim Spidermana, gdje postoje kvartovi u koje zalaze starci i plaćaju djevojčicama samo kako bi razgovarali s njima&#8230; Čudan je to i stran svijet, ali dok ti ga opisuje &#8220;gaijin&#8221;, možeš mu vjerovati, ali i ne moraš. Nužno se moraš zapitati koliko u tom opisu ima pretjerivanja i još uvijek friške začudnosti. No, kad ti ga na gotovo identičan način predstavi Japanac, onda je to druga priča.</p>
<p><strong>Fascinacija i odbojnost<br />
</strong></p>
<p>U svijetu, pa tako i kod nas, vlada opčinjenost svime japanskim, koju ne dijelim. Nisam fascinirana japanskom kulturom, ne zanimaju me mange i animei, ne padam na veličanstvenu japansku prošlost, ali opet, u pozadini svega, mogu napipati nit labave privlačnosti koju povezujem s egzotikom daleke zemlje. Upravo sam se zbog nje prihvatila čitanja ove knjige, premda mi nije potpuno jasno zašto mi se svidjelo to što sam pročitala, kad mi je svijet koji je u njoj opisan zapravo odbojan.</p>
<p>Prva usporedba koja mi je pala na pamet bila je da je roman U miso-juhi Ryua Murakamija poput prometne nesreće pored koje prolazite vozeći se u tramvaju. Bliješte rotirke policije i Hitne pomoći i znate da je netko nastradao, da možda ima i krvi na cesti, da ništa što ćete vidjeti neće biti ugodno. Ali svejedno ne možete odvratiti pogled. Tramvaj čak kao da malo usporava da imate što bolju priliku promotriti mjesto nesreće. Scenu koju ugledate dugo ćete pamtiti i dugo ćete se pitati je li to baš bilo nužno.</p>
<p>Roman U miso-juhi govori o dvadesetogodišnjem Japancu Kenjiju, koji radi sa stranim turistima kao &#8220;noćni vodič&#8221; te se specijalizirao za &#8220;seksualne obilaske grada&#8221;, i njegovom susretu s neobičnim Amerikancem Frankom. Za Franka odmah na početku saznajemo da je lažljivac, a kako roman napreduje saznajemo i puno gore stvari. Za njega je Tokio &#8220;poput velike robne kuće koja u ponudi ima sve što ima veze sa seksom&#8221;, a on se namjerava opskrbiti sa što više &#8220;proizvoda&#8221;. Stoga ga Kenji vodi u tokijsku četvrt Kabuki-cho, japansku verziju red light districta, gdje se Frankove niske strasti i porivi potpuno oslobađaju sve do šokantnog vrhunca.</p>
<p><strong>Odraz ogledala u ogledalu</strong></p>
<p>Kenji priča svoju priču kao da se obraća nekom američkom poslovnom čovjeku u potrazi za dobrim provodom u Tokiju, pa mu objašnjava neke pojedinosti japanske kulture, posebno ekscentričnost Kabuki-choa i općenito odnos Japanaca prema seksu i seksualnosti. Autor nam zapravo pokušava objasniti Japan kroz japanske oči, ali slika koju dobivamo je kao odraz ogledala u ogledalu. Jer Kenji nije običan Japanac; on je Japanac koji je gotovo svakodnevno u dodiru sa strancima i koji zna na koji način došljaci razmišljaju (ili barem misli da zna, jer ipak upoznaje samo jednu &#8220;vrstu&#8221; stranaca), pa Japan pokušava promatrati i tumačiti i kroz njihove oči. On priznaje da Japanci &#8220;baš i nisu na posve istoj valnoj duljini sa strancima&#8221; i da oni neke stvari jednostavno ne mogu shvatiti &#8220;koliko im god to nešto nastojali objasniti&#8221;.</p>
<p>I njemu je samome, zahvaljujući usvojenom zapadnjačkom uvidu, njegov Japan čudan, katkad i nakaradan, ali ga on prihvaća jer su stvari jednostavno takve. Amerika – koju gleda kroz kaleidoskop stvoren od različitih, ali uvijek istih poslovnjaka u odijelima – smatra jednostavnom zemljom u kojoj bi želio jednog dana živjeti, ali iskustvo sa psihotičnim Frankom zauvijek će mu promijeniti taj dojam, kao i općenito dojam svijeta u kojem živimo.</p>
<p>Dekadencija, nihilizam, moralna korupcija, surovost, otuđenost, osamljenost – Murakami u jednom potezu daje društvenu kritiku i Istoka i Zapada, koji su unatoč svim razlikama i neshvaćanjima u svojoj biti isti. Jer su i ljudi u svojoj biti isti. Daj im dovoljno prilike i slobode – i ono najgore će neizbježno izaći na površinu. A što se ljudi više gube u masi i prosječnosti, što njihov život više postaje automatizam, što je hermetičniji njihov odnos prema vanjskome svijetu, to će radikalniji i bizarniji biti pokušaji iskakanja i izdvajanja od ostalih. Pogledajte samo Franka&#8230;</p>
<p><strong>Nakladnik:</strong> Algoritam (<a href="http://www.algoritam.hr" target="_blank">www.algoritam.hr</a>)<br />
<strong> Cijena:</strong> 49 kn<br />
<strong> Besplatno poglavlje:</strong> <a href="http://www.skrati.net/miso" target="_blank">www.skrati.net/miso</a></p>
<p><strong>NAJBOLJI JAPANSKI ROMANI</strong></p>
<p>1.	<strong>Haruki Murakami: NORVEŠKA ŠUMA</strong> – najpoznatiji Murakamijev roman, preveden i kod nas, donedavno najveći japanski bestseler uopće<br />
2.	<strong>Natsume Soseki: I AM A CAT</strong> – možete li pogoditi tko priča ovu priču?<br />
3.	<strong>Banana Yoshimoto: KITCHEN</strong> – priča o djevojci koja, shrvana bakinom smrću, odlazi živjeti s prijateljem i njegovom transseksualnom majkom<br />
4.	<strong>Natsuo Kirino: GROTESQUE</strong> – krimi-priča o serijskom ubojici i japanskoj društvenoj hijerarhiji<br />
5.	<strong>Koji Suzuki: RINGU</strong> – roman prema kojem je snimljen istoimeni film<br />
6.	<strong>Yukio Mishima: THE TEMPLE OF THE GOLDEN PAVILION</strong> – novelizacija stvarnog događaja iz 1950., kad je poremećeni budistički akolit spalio hram u Kyotu<br />
7.	<strong>Ryu Murakami: COIN LOCKER BABIES</strong> – cyber-Bildungsroman o dječacima koje majke napuštaju u ormarićima na željezničkom kolodvoru<br />
8.	<strong>Masuji Ibuse: BLACK RAIN</strong> – govori o preživjelima nakon eksplozije atomske bombe koji se zbog radijacijskog trovanja suočavaju s diskriminacijom i izolacijom<br />
9.	<strong>Kazuo Ishiguro: NEVER LET ME GO</strong> – priča o ljubavi, gubitku i tajnama, odvija se u distopijskoj Engleskoj, gdje je kloniranje normalna pojava<br />
10.	 <strong>Haruki Murakami: MOJ SLATKI SPUTNIK</strong> – ovaj je roman do sada preveden na više od 15 jezika, a govori o mladoj spisateljici koja se zaljubi u stariju ženu</p>
<p>(<strong>Irena Rašeta, Plan B 24</strong>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://planb.com.hr/2010/02/ryu-murakami-u-miso-juhi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
