Mnogi bi mogli pomisliti da je scenarij bombardiranja ili postavljanja bombe u krugu nuklearnih elektrana nešto što se jedino može odviti u glavama ekstremnih pojedinaca koji ne prežu ni pred Äime kako bi postigli svoje ciljeve. Prošlogodišnji incident koji se dogodio u krugu najveće ameriÄke nuklearne elektrane Palo Verde u kojem je prilikom rutinske provjere u kamionu tvrtke kooperanata koji su radili na obnovi jednog od tri nuklearna reaktora na lokaciji pronaÄ‘ena improvizirana eksplozivna naprava, tzv. cijevna bomba (en. pipe bomb), pak, dokazuje da su ovakvi incidenti situacija koju neće biti više moguće vidjeti samo na filmskome platnu. No, iako meta najvjerojatnije nije bio sam reaktor, budući da su primarni ciljevi cijevnih bombi ljudske žrtve (budući da ih teroristi obiÄno napune Äavlima ili drugim metalnim krhotinama) i da je ustanovljeno da vozaÄ kamiona koji tvrdi da uopće nije znao da se s njim u kamionu vozi i eksplozivna naprava nema veze s terorizmom, već sama Äinjenica da je nekome na pameti bilo unijeti bili kakav oblik eksploziva u krug nuklearne elektrane nije nimalo utješna.
Do visoko obogaćenog urana kroz elektriÄnu ogradu
Nuklearna elektrana Palo Verde, meÄ‘utim, nije bila jedino nuklearno postrojenje koje je bilo napadnuto prošle godine. Niti desetak dana nakon tog incidenta nepoznati su poÄinitelji dva puta tijekom iste noći napali nuklearno postrojenje Pelindaba u JužnoafriÄkoj Republici, uspjeli prodrijeti u kontrolnu sobu u istoÄnom bloku te raniti jednog zaposlenika koji se ondje našao izvan radnog vremena. Pretpostavlja se da je cilj napadaÄa bio dokopati se barem dijela, ako ne i Äitave koliÄine visokoobogaćenog urana, koja je procijenjena dovoljnom da se proizvede dvadesetak nuklearnih bombi. Ono što je u Äitavoj priÄi alarmantno jest Äinjenica da su napadaÄi uspjeli onesposobiti elektriÄnu ogradu i nezamijećeni provesti Äetrdeset i pet minuta u objektu koji se smatra jednim od kljuÄnih za sigurnost i opstanak te afriÄke države. No, da su napadaÄi uspjeli u svojoj nakani, svijet bi se vjerojatno vrlo skoro suoÄio s prvom teroristiÄkom nuklearnom bombom. InaÄe, JužnoafriÄka Republika je jedina država u Africi u kojoj su izgraÄ‘ena nuklearna elektrana i koja je nekoć imala nuklearni program.
Izraelci se osjećaju ugroženo…
PriÄu o napadima na nuklearna postrojenja završit ću s Izraelcima koji su, Äini se, po pitanju nuklearne sigurnosti osjećaju ugroženiji i od samog Busha, jer dok ameriÄki predsjednik za sada Iranu prijeti samo sankcijama, u sijeÄnju prošle godine ubijen je iranski nuklearni fiziÄar Ardeshire Hassanpour koji je, oÄito, igrao znaÄajnu ulogu u razvoju iranskog nuklearnog programa. Pretpostavlja se da iza njegova ubojstva stoji izraelska tajna služba Mossad, poznata po svojim radikalnim potezima kada je u pitanju nacionalna sigurnost Izraela.
Isto tako, u rujne prošle godine izraelsko je zrakoplostvo napalo vojni objekt u Siriji, za kojeg se vjeruje da je bio nuklearni reaktor u fazi gradnje. Sirija je zbog ovog napada tužila Izrael UN-u, no Äitav sluÄaj nije rezultirao znaÄajnijim sukobom izmeÄ‘u dviju država od uobiÄajenih. Ipak, ovo nije prvi put da su Izraelci bombardirali nuklearni reaktor, budući da su još davne 1981. godine tijekom iransko-iraÄkog rata uspješnim bombardiranjem nedovršenog nuklearnog reaktora u Osiraqu, oÄito zaustavili nuklearni program Sadama Husseina. (Ivan Szekers)